Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

A PROBLEM JE I NAPLATA

MOŽE LI OVO SPASITI SLAVONCE KOJI JEDVA ‘PREŽIVLJAVAJU’? ‘Lani za naš proizvod nismo mogli dobiti ni kunu, a neusporedivo je bolji od uvoza’

Ja da bih bio konkurentan, da bi se hladnjača isplatila, trebala bi mi ona od minimalno tri tisuće tona, a tri tisuće tona je oko tri milijuna eura koje bih trebao ja financirati da bih izgradio hladnjaču, što je s ovim cijenama nemoguće. Čak i da se udružimo nas par proizvođača i dalje je previše, kaže Matija Mihalj iz Švajcarnice

U Osijeku bi se do kraja sljedeće godine trebao izgraditi Regionalni distribucijski centar za voće i povrće. Važan je to projekt ne samo za Osječko-baranjsku županiju nego i za istočnu Hrvatsku, javlja HRT. Uzgajivači će napokon moći uskladištiti svoje voće i povrće. Izradu projektne dokumentacije platila je Europska unija – milijun i 680 tisuća kuna. Poznata je i lokacija budućega centra – u industrijskoj zoni Nemetin.

‘Uspijemo sve plasirati, a sad naplatiti, to je druga priča. Bez hladnjače nismo konkurentni’

“Voćnjak ima 25 hektara. Trenutačno imamo rod oko 1000 tona. Uspijemo sve plasirati, a sad naplatiti, je druga priča. Mi kao proizvođači zapravo nemamo svoje hladnjače gdje bismo spremili svoju robu i bili konkurentni, govori za HRT Matija Mihalj iz Švajcarnice.

Da bi spremio jabuke, barem one za prodaju na svom imanju, Matija je izgradio hladnjaču. No u nju stane 40-ak tona. Premalo da bi mogao skladištiti sav urod i čekati bolju cijenu.

‘Lani smo na kraju jabuke poklonili lovištima za hranu divljači…’

“Ja da bi bio konkurentan, da bi se hladnjača isplatila trebala bi mi hladnjača od minimalno 3 tisuće tona, a 3 tisuće tona je oko 3 milijuna eura koje bi trebao ja financirati da bi izgradio hladnjaču. što je s ovim cijenama nemoguće. Čak i da se udružimo nas par proizvođača i dalje je previše”, govori Matija.

“Prošle godine nam je bio problem plasmana dijela robe. Iznajmili smo hladnjaču u nadi kako ćemo kasnije prodati robu po povoljnijoj cijeni, što se nije dogodilo. Na kraju smo jabuku prodali nešto pod industrijsku robu, da bismo pokrili jedan mali dio troškova, a jabuke koje nismo uspjeli prodati na kraju smo poklonili lovištima za hranu divljači, govori Matko Zelić iz Petrijevaca.

‘Kvaliteta naše jabuke i iz uvoza je neusporediva’

Jer naše je tržište bilo preplavljeno jabukama. I to onima iz uvoza pa za svoju, kažu, nisu mogli dobiti ni kunu. Ipak, malo bolje ide prodaja u samom voćnjaku. Kupci prepoznaju dobar proizvod.

“Kvaliteta jabuke je neusporediva. Naša domaća jabuka koja je minimalno tretirana i minimalno pripremljena za to neko skladištenje, za razliku od tih nekih uvoznih jabuka, koje su takve kakve jesu i u trgovinama se plasiraju, rekla je Bojana Ninković iz Švajcarnice.

Regionalni distribucijski centar mnogo bi toga, ističu voćari, mogao promijeniti. Naravno, uz prihvatljivu cijenu skladištenja njihovih plodova.

“Skladišnog kapaciteta mi kao proizvođači nemamo, jedino tko ga ima, imaju ga otkupljivači. Izgradnja ovog centra, ja se nadam, će pomoći nama u samoj proizvodnji, berbama i lakšoj distribuciji na domaće tržište, i u samoj konačnici, boljoj cijeni otkupa jabuke”, naglašava Matko Zelić.

‘S ovakvom cijenom teško mogu pokriti troškove proizvodnje, a kamoli zaraditi’

S trenutačnom cijenom od oko kunu i pol za kilogram jabuke teško mogu pokriti troškove proizvodnje, a kamoli zaraditi. Onako će s urodom moći pričekati “bolje dane” za prodaju.

“Mislim da je to dobra priča. Moći ćemo naše proizvode plasirati na naše tržište i onda će se moći jesti kvalitetna domaća jabuka, a ne ova uvozna, koja je od prošle godine i koja nam usput ruši cijene. Mislim da će to dobro funkcionirati. Tu je usput i prerada. Znači pravili bismo onda i sok od jabuke, ocat od jabuke, džemove, kompote. Pokušali bismo prijeći na tu priču prerade i dobiti još jednu vrijednost”, istaknuo je Matija Mihalj.

Ondje će se moći skladištiti oko 4000 tisuće tona voća i povrća. Ali i preraditi. Regionalni distribucijski centar imat će tunele za brzo smrzavanje, sušaru te liniju za proizvodnju sokova.

“Vrijednost projekta je 50-ak milijuna kuna. Mi ćemo ga izrealizirati do kraja iduće godine i vidjet ćete da će tada i mladi i srednji i svi proizvođači biti puno, puno zadovoljniji, kvalitetniji i profitabilniji. Poljoprivreda onda dobiva neki smisao ovakav kakav u Osječko-baranjskoj županiji treba imati”, naglasio je Ivan Anušić, osječko-baranjski župan.

“Kako je ministarstvo prepoznalo izgradnju jednog objekta na području naše županije, kao nešto što cijeloj Republici Hrvatskoj nedostaje, oni su pokrenuli postupak i projektiranje regionalnog distribucijskog centra za cijelu RH. Isplanirano je da njihova izgradnja ide iz fondova EU-a”, govori za HRT Silva Wendling, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Osječko-baranjske županije.

To će biti prvi takav objekt u Hrvatskoj i prema njemu bi se trebalo graditi u ostalim županijama.

‘Objekt će biti samoodrživ’

“Bit će samoodrživ upravo zbog indikatora koji su vezani uz obnovljive izvore energije. S obzirom na to da imamo veliko krovište, postavit ćemo sunčane panele koji će proizvoditi potrebnu količinu električne energije za potrebe RDC-a, a u trenutku kada nam ne bude potrebno, onda ćemo ga isporučivati u mrežu”, istaknula je Wendling.

Uz to, ondje će se zaposliti 10-ak ljudi. A spas bi mogli naći i svi oni koji godinama pokušavaju “preživjeti” od svoje proizvodnje. Uspije li taj projekt, optimističniji vide i mogućnost povećanja površina pod voćarskim i povrtlarskim kulturama. Svakako bi dobro došlo i deklariranje jabuke, koje bi se ondje moglo raditi, ističu voćari, pa da kupac zna odakle ona dolazi te da, iako bila i skuplja, ima izbor i zna što jede.

Povratak na Net.hr