Na začelju popisa kandidata, Anto Đapić i Nedjeljko Babić vode žestoku bitku da izbjegnu posljednje mjesto, odnosno titulu kandidata s najmanjim brojem glasova. Prema trenutačnim podacima Državnog izbornog povjerenstva, Đapić ima 0,21, a Babić 0,15 posto glasova.
Iako su pozitivni, čelnik stranke Desno i čelnik Hrvatske stranke svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca, ne mogu se pohvaliti rezultatima, pogotovo zbog toga što su skupili više potpisa kojima su potvrdili svoju kandidaturu, negoli što su osvojili glasova na izborima. Naime, Đapić je prije tri tjedna predao 13.000, a Babić 14.000 potpisa.
Galerija
Mizeran broj glasova
Prije sat vremena, primijetio je Goran Penić na Twitteru, obojica su zajedno skupila 4800 glasova, što bi se moglo proglasiti debaklom. I dok je za Babića, kao anonimca na državnoj razini, ovaj rezultat sasvim očekivan, to se ne može reći za Đapića, koji ima dosta političkog iskustva kao "pravaš".
U međuvremenu, nakon što je DIP obradio 98,9 posto biračkih mjesta, utvrđeno je kako je Đapić ukupno dobio 3949 glasova, a Babić 2976 glasova.
Čak ni na lokalnoj razini Babić i Đapić se nisu proslavili. U Klanjcu je Babić, inače bivši tamošnji gradonačelnik, skupio samo 8,94 posto glasova tamošnjih birača, a ispred njega su Zoran Milanović, Kolinda Grabar Kitarović i Miroslav Škoro. Zanimljivo, ondje Anto Đapić nije osvojio nijedan glas.
S druge strane, Anto Đapić u Osijeku, u kojem živi veći dio svog života, također nije ostvario zapažen rezultat. Predzadnji je s 0,59 posto, dok je posljednji upravo Babić s 0,05 posto osvojenih glasova.
Namještaljka ili niski kriteriji
Gledajući ove rezultate nameće se pitanje radi li se o namještaljci u kojoj bi se u izborno kolo ubacilo nekoliko slabijih kandidata koji bi "krali" mali, ali potencijalno presudni postotak birača ili se radi o loše postavljenom kriteriju za potvrdu kandidature na predsjedničkim izborima. Ako je riječ o prvome, onda je taj plan propao, jer Babić i Đapić nisu nikome uzeli ništa. No, s druge strane, sasvim je izvjesno da bi u Izbornom zakonu trebalo revidirati kriterije za ulazak u kampanju za predsjedničke izbore, jer o tome tko će dobiti priliku za mandat na Pantovčaku, odlučuje manje od 0,25 posto građana.
