Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

KOMENTAR

HDZ-ov MODEL BORBE PROTIV SUKOBA INTERESA: Smjena Dalije Orešković nije bila dosta, donosi se i zakon za legalizaciju grupe Borg

Nacrt Zakona o sukobu interesa koji je iscurio iz Ministarstva uprave otkriva novi korak HDZ-a u otupljivanju oštrice borbe protiv sukoba interesa. Smjena Dalije Orešković bila je prvi potez, a sada spremaju i posve impotentnu verziju zakona koji će zapravo pojačati sivu koruptnivnu zonu kombiniranja privatnog i političkog

Kao da nije bilo dovoljno da je donedavno radnu grupu za izradu novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa vodila Josipa Rimac, bivša gradonačelnica Knina – čija je prijateljica osuđena jer joj je „sredila” veći državni stan, sada se pojavila i radna verzija Zakona koja svjedoči o novom potonuću ideje nadzora sukoba interesa u Hrvatskoj.

Primjerice, značajno se smanjuje kažnjavanje onih kojima se dokaže sukob interesa. Novčano kažnjavanje predviđeno je samo u slučajevima kada dužnosnik netočno ili nepotpuno popuni imovinsku karticu ili zakasni s njezinom predajom. Cijeli niz konkretnih oblika sukoba interesa koji su do sada tretirani, sada bi naprosto nestao, a za mnoge oblike sukoba interesa koji su prema postojećem zakonu definirani i financijski kažnjivi, novi prijedlog uopće ne predviđa novčane kazne.

Hrvatska je dosadašnju, još uvijek aktualnu, verziju Zakona o sprečavanju sukoba interesa donijela 2011. godine, uoči ulaska u Europsku uniju, jer se zahtijevao stroži nadzor političkih struktura. A sada se valjda žele vratiti stari standardi hrvatske političke i gospodarske elite, lov u mutnom, kombiniranje privatnog i političkog.

Upitana za komentar najavljenih promjena, bivša predsjednica Povjerenstva za sukob interesa Dalija Orešković odgovara: ” Ove najave razotkrivaju namjeru da se onesposobe svi kapaciteti učinkovite i smislene borbe protiv korupcije i to upravo u vrijeme kada Hrvatska preuzima predsjedanje Vijećem Europe u kojem se fokus stavlja na borbu protiv korupcije. U Hrvatskoj, barem ovoj vlasti, to očito nije u fokusu.”

Ako će doista proći ova verzija ministra Lovre Kuščevića, političari će moći, primjerice, povlaštene informacije prenijeti svojim prijateljima i rodbini, zaraditi na tome, a da to uopće ne bude tretirano kao sukob interesa. Dužnosnici bi mogli biti članovi upravnih tijela i nadzornih odbora privatnih tvrtki, a tvrtke u vlasništvu članova obitelji dužnosnika mogle bi poslovati s državnim tijelom u kojem dužnosnik obnaša vlast.

Ako bi prošao model ministra Lovre Kuščevića, dakle, HDZ-a, možda Tomislav Karamarko ne bi bio u sukobu interesa zbog iznošenja osobnih stavova i prijedloga za povlačenje Hrvatske iz arbitraže s MOL-om s obzirom da je njegova supruga poslovala s tvrtkom Josipa Petrovića, Molova konzultanta.

No, sigurno je da ne bi bila u sukobu interesa ni Martina Dalić, bivša ministrica gospodarstva i predsjednica Vlade, kojoj je istodobno suprug bio i ostao član Uprave Ine, niti bi trebao odgovarati premijer Andrej Plenković za sve ono što je osumnjičen ili tek bude.

Ni Zoran Milanović ne bi zaradio opomenu, niti bi bivši ministar obrane Ante Kotromanović bio kažnjen jer je letio privatnim zrakoplovom privatnog poduzetnika. I tako dalje.

Uporište demokratske kontrole političkih struktura

Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa u vrijeme mandata Dalije Orešković preraslo je u jedno od najznačajnijih uporišta demokratske kontrole političkih struktura. Gotovo spletom okolnosti Povjerenstvo je postalo strah i trepet svih koji su mutili u sivoj zoni između dužnosti i privatnog interesa. Dalija Orešković, koja je – danas to zvuči gotovo kao šala – bila prijedlog HNS-a, pokazala se hrabrom i beskompromisnom osobom, a u njezinim je rukama i ne odveć razrađen zakon postao ozbiljan mehanizam. U pet godina Povjerenstvo pod njezinim predsjedanjem izreklo je kazni u iznosu od 1,7 milijuna kuna, a naplaćeno je 1,4 milijuna. Pokrenuto je oko 480 postupaka, a okončano oko 460, dalo je oko 900 obrazloženih mišljenja i očitovanja i donijelo više od 300 odluka o nepokretanju postupka.

Povjerenstvo u vrijeme Dalije Orešković optužilo je za sukob interesa potpredsjednika Vlade i predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, a beskompromisno se bavilo i mnogim potezima predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, od podjele sredstava od kampanje do njezinih rođendanskih proslava sa Zdravkom Marićem ili tajanstvenih putovanja u SAD. Predsjednica je otvoreno optužila Daliju Orešković da „vodi osobni rat protiv nje”.

Takvo Povjerenstvo, s Dalijom Orešković na čelu, nije bilo samo nadzorno tijelo, postalo je svojevrsna institucija, jedno od centralnih mjesta mjerenja demokratičnosti u Hrvatskoj. Institucija kojoj se vjerovalo i koja je stekla iznimnu moć u kreiranju javnog mnijenja.

Dalija Orešković svojim postupcima nipošto nije mogla steći drugi mandat za Vlade Andreja Plenkovića jer je previše njegovih ministara i ministrica već bilo zabilježeno za „mjerenje” sukoba interesa.

Njezin odlazak i dolazak Nataše Novaković, o kojoj se znalo jako malo, ali je bilo jako vidljivo da je HDZ s koalicijskim partnerima jako želi na tom mjestu, odmah je oslabio instituciju Povjerenstva.

Ne čudi što je među prvim odlukama glatko prošlo odbacivanje ikakvih sumnji oko putovanja predsjednice u SAD, a isto tako, taman nakon ostavke ministrice Dalić, i presuda da je Dalić u sukobu interesa. Nekako previše usklađeno s vladajućima.

Nema tu više one hrabrosti i postupanju „svemu unatoč” iz vremena Dalije Orešković. Nema više spremnosti da se za medije protumači i najosjetljivije pitanje oko sumnje na sukob interesa u Uredu predsjednice ili Banskim dvorima.

I taman kada je izgledalo da je to sve, da je, eto, Nataša Novaković, donijela ispravnu dozu dogovornog mjerenja sukoba interesa u Povjerenstvo, da ga je učinila predvidljivo tupim, odlučnim eventualno u slučaju kakvog povjesničara (kao u slučaju Ante Nazora i njegove nagrade), pojavio se novi dokaz da niti to nije dovoljno.

Zakon je bio solidan, ali manjkav. Sama Dalija Orešković radila je analizu i prijedloge poboljšanja postojećeg Zakona i sve svoje sugestije uredno je isporučila radnoj grupi u Ministarstvu uprave, koje je u Vladi Andreja Plenkovića preuzeo živopisan ministar graditeljstva iz Vlade Tihomira Oreškovića, Lovro Kuščević.

Ništa od primjedbi Dalije Orešković očito nije prošlo. Ne sprema se poboljšanje Zakona o sprečavanju sukoba interesa nego njegovo sužavanje, stvara se njegova impotentna verzija.

HDZ-ova misija istrebljenja borbe protiv sukoba interesa

Verzija u kojoj grupa Borg postaje prirodno savjetodavno tijelo. Verzija u kojoj odvjetnik koji će kasnije pisati zakon po kojem će dobiti unosan savjetodavni posao može besplatno pokloniti svoj ured HDZ-u za snimanje predizbornog spota.

Ni tupo Povjerenstvo za sukob interesa nije bilo dovoljno HDZ-u u misiji istrebljenja svakog pokušaja borbe protiv sukoba interesa. Na sceni je pokušaj potpunog prepravljanja Zakona, zapravo potpunog redefiniranja sukoba interesa. Možda stvari postavljaju ovako: EU nas je potjerala da pojačamo potragu za sukobom interesa, ali sada bi se to izgleda moglo vratiti u stare hrvatske standarde kombiniranja privatnog i državnog.

Nikada to nisu bile velike kazne, nikada nisu ni bili u pitanju novčani iznosi. Uostalom, dužnosnici s visokim plaćama te su iznose podmirivali bez problema. Boljela je javna osuda, reflektori usmjereni na potez koji je značio da je izvan dužnosničke plaće zamirisalo još nešto više. HDZ želi ugasiti te reflektore.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr