Čovjek si je izgradio ekstra kat na kuli iz 16. stoljeća pa tužio državu za 130 milijuna jer su mu ga srušili
Anti Samardžiću Ministarstvo kulture zabranilo je gradnju hotela u Kuli Ćipiko i sad se godinama natežu. Ovaj tjedan nepravomoćno je izgubio
Kula Ćipiko u Kaštel Novom, zdanje s početka 16. stoljeća koje je podigao trogirski plemić Antun Pavao Cipiko, zjapi prazno. Zbog propasti obnove prije nekoliko godina, u tijeku je sudski spor sada težak više od 130 milijuna kuna. Toliko naime poduzetnik Ante Samardžić, koji je u Kuli Ćipiko planirao napraviti hotel, traži odštete od Republike Hrvatske. Smatra da je zbog nezakonitog rada dva državna ministarstva upravo taj iznos izgubio na ovom projektu.
Kula Ćipiko je spomenik kulture. Ruševina je bila u trenutku kada je Samardžić stigao iz SAD s idejom da u njoj napravi hotel. Imao je, kaže, uredne dozvole, a Ministarstvo kulture i Ministarstvo graditeljstva nezakonito su ga onemogućili u nastavku gradnje. Radovi su potpuno zaustavljeni kada je na mjestu petog kata kule niknula nadogradnja nalik na čardak. Investitor i stručnjaci koje je angažirao tvrdili su da je baš takav krov kula imala ranije. Iz Ministarstva kulture uzvratili su zabranom gradnje i rušenjem tog dijela kule.
Ovih dana Samardžićeva tvrtka izgubila je spor s državom, no izgleda da od Kule Ćipiko neće u potpunosti odustati. Kroz dostupne službene podatke analizirali smo njezinu neuspjelu rekonstrukciju.
Zabrana, žalba, poništenje rješenja…
Priča počinje u siječnju 2005., kada Samardžić dobiva koncesiju na pomorskom dobru, a zatim i lokacijsku dozvolu za rekonstrukciju Kule Ćipiko u hotel. Konzervatorski odjel u Splitu odobrava njegov projekt. U veljači 2007. dobiva i pravomoćnu građevinsku dozvolu. Vrlo brzo počinje obnova, ali svega sedam mjeseci kasnije inspekcija Ministarstva graditeljstva zatvara gradilište.
Samardžić se u prvom trenutku nije dao smesti, već nastavlja radove na izgradnji hotela. Zabrani unatoč. Rješenje kojim mu je građevinska dozvola ukinuta uspijeva poništiti na Upravnom sudu u studenom 2009. godine. Radovi se nakon toga opet nastavljaju, a u rujnu 2012. na gradilište stiže inspekcija za zaštitu kulturne baštine.
Rušenje nelegalnog vrha Kule Ćipiko
Samardžiću se sada zabranjuju daljnji radovi, jer nije poštivao posebne uvjete zaštite kulturnih dobara. Kako se i na to investitor oglušio, inspektori su mu uz pomoć policije zaustavili radove. Čardak s vrha Kule Ćipiko ipak nije želio ukloniti. Po nalogu Ministarstva kulture početkom 2014. zato to čini druga građevinska tvrtka.
Samardžić tada javno za opstrukcije proziva dvije ministrice – Anku Mrak Taritaš, koja je bila na čelu Ministarstva graditeljstva, te Andreu Zlatar Violić, koja je vodila Ministarstvo kulture. Pisao je i tadašnjem premijeru Zoranu Milanoviću. Na kraju je ipak pokrenuo sudski spor protiv države.
Tužba nakon propalih pregovora s RH
“Zbog nezakonitog poteza Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva od 2007. do 2009. nisam mogao realizirati investiciju koju je bila spremna kreditirati Splitska banka. Dobio sam i poticajna sredstva Splitsko-dalmatinske županije i Ministarstva gospodarstva, te subvencije kamata za dugoročni kredit. Osim što mi je napravljena izravna šteta, izgubio sam i dobit, a narušen mi je i ugled, jer sam u domaćim i međunarodnim poslovnim krugovima od 2005. do 2007. najavljivao i javno prezentirao ovu investiciju”, naveo je Samardžić u tužbi koju je podigao nakon što se s državom nije uspio nagoditi van suda.
Predstavnici Republike Hrvatske na sudu tvrde kako nikakvih nezakonitosti nije bilo. To što je rješenje kojim je Samardžiću zabranjena gradnja kasnije na Upravnom sudu poništeno, ne znači da je zbog toga pretrpio bilo kakvu štetu.
Drugi proces, drugačija odluka suda
U svibnju 2017. Trgovački sud u Splitu donosi prvu presudu u Samardžićevu korist. Država mu je prema toj odluci suda morala platiti nešto više od 125 milijuna kuna s kamatama, te mu nadoknaditi dva milijuna kuna sudskih troškova. On tada najavljuje da će odštetu investirati upravo u dovršetak svog hotela u Kaštel Novom, u Kuli Ćipiko. No, uslijedile su žalbe nakon kojih Visoki trgovački sud RH ukida presudu i vraća slučaj na ponovno suđenje.
Ovaj tjedan međutim donesena je drrugačija presuda i gospodin Samardžić je izgubio. U drugom postupku sud utvrđuje kako je Samardžićeva investicija doista izašla iz dozvoljenih okvira izgradnje, jer se kulturna dobra ne smiju rušiti već da se trebaju restaurirati samo u postojećim gabaritima i uz dozvoljene preinake uvrštene u projektu. Osim toga, utvrđeno je također, dobivanje kredita kod Splitske banke nije imalo nikakve veze s kasnijim ukidanjem građevinske dozvole za obnovu Kule Ćipiko. Zato se novom nepravomoćnom presudom odbija Samardžićev zahtjev da mu država nadoknadi 128,5 milijuna kuna s kamatama. Sada bi on trebao platiti i 1,6 milijuna kuna sudskih troškova.