Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

PLEMIĆKA OBITELJ IZ VUKOVARA

GROF SE BORI ZA POVRAT SVOJE IMOVINE, ALI: ‘Lokalni moćnici su mi rekli da to nikada neće vratiti, a DORH se protiv mene bori do zadnjeg metka’

Georg Eltz nastavio je voditi procese povrata imovine koje je započeo njegov otac, no vraćen mu je tek djelić vlastelinstva koje je oduzimano njegovo obitelji tijekom stotina godina

Grof Georg Eltz, nasljednik plemićke obitelji iz Vukovara, u taj se grad vratio nakon rata, a već neko vrijeme vodi borbu za povrat imovine, koja uključuje i glasoviti dvorac koji krasi novčanicu od 20 kuna. Njegovoj su obitelji još za Kraljevine Jugoslavije oduzele tisuće hektara polja, šuma i vinograda. Dio je vraćen u njihovo vlasništvo, no još je ostalo mnogo toga što treba vratiti, pa se grof Eltz upustio u proceduru povrata imovine. No, naišao je na probleme.

“Nasljednici, unuci bivših vlasnika nekih slavonskih vlastelinstava su građani kao i svi drugi ljudi. Država koja funkcionira ne može raditi razliku između jednog prezimena i drugog prezimena”, požalio se grof Eltz, RTL-ovoj Potrazi. Naveo je kako su ga u Vukovaru, nakon što je predao zahtjev za povrat imovine, pitali: “Što vam uopće trebaju te šume?”

Pravne sporove za povrat imovine počeo je voditi njegov otac. Najkompliciraniji postupci tiču se upravo povrata 2500 hektara šume oduzete nakon Drugog svjetskog rata. Eltz smatra da Hrvatske šume njome dobro gospodare, ali i da su loše postavile prodaju drvne mase. Za dugotrajne postupke krivi jake lobije.

“Protiv mene stoje interesi onih krugova koji danas profitiraju od našeg vlasništva. U Vukovaru, u trenutku kad smo stavili prvi zahtjev, mislim 2015. godine, meni su lokalni moćnici jasno i glasno rekli da nema veze što stoji u zakonu, da vukovarske šume sigurno nikada neće vratiti. Mislim da je to više pitanje nefunkcioniranja pravne države u nekoj fluktuaciji političkih, povijesnih i privatnih interesa. Dok postoji mogućnost da se ovaj plijen može raspodijeliti, postoji interes”, objasnio je Eltz i dodao: “DORH se bori do zadnjeg metka protiv mene.”

Mnogo obitelji potražuje imovinu

Eltz kaže kako nije glasnogovornik ostalih koji traže svoju imovinu, ali kaže da nije jedini. Obitelj Thurn und Taxis također traži povrat šumskih posjeda koji su bili većinom na području Karlovačke i Primorsko-goranske županije. Njihov odvjetnik nije želio iznositi podatke, no zato je DORH još prošle godine u svojoj okružnici naveo kako je uočio pogrešnu primjenu odredbi Zakona o naknadi, što uzrokuje neosnovanu restituciju javnog vodnog dobra, šuma i poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. DORH smatra da treba pripaziti na povrat nekretnina oduzetih na temelju odluke AVNOJ-a iz 1944. i po agrarnim propisima prije Drugog svjetskog rata. Osim Eltza i Thurn und Taxisa navode se i grofovske obitelji Drašković, Pejačević i Janković.

“U zadnje vrijeme intenzivirala se uloga DORH-a kao zaštitnika države. Naime, pojavilo se kao sporno pitanje: ‘Je li takvim osobama imovina oduzeta za vrijeme socijalističke Jugoslavije ili im je prethodno oduzeta u Kraljevini Jugoslaviji?’ Na državi je da kaže da, to je tvoje ili nije, da ide na Ustavni sud, Europski sud, pa će na kraju netko konačno reći da je država u pravu ili moramo pustiti pravnoj državi da svoje odradi”, zaključio je Frane Staničić, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Bivša monarhija kroji zakone?

No, kako je monarhija koja je nastala prije 101, a nestala prije 74 godine postala važan faktor upravnih postupaka u Hrvatskoj danas?

“Ne može se 2019. DORH kao zaštitnik interesa države pozivati na zakone o agrarnoj reformi. Jednostavno ne može. Sada DORH, nepoznato u čijem interesu, kaže: ‘Nemojte im vratiti! To im je već oduzela Kraljevina Jugoslavija’, pa se postavlja pitanje je li to odvjetnik Kraljevine Jugoslavije ili Republike Hrvatske?”, pita se zagrebački odvjetnik Albin Hotić, koji zastupa brojne stranke u postupcima za povrat imovine.

DORH ove navode nije htio komentirati, kratko su poručili kako su oni samo stranka u postupku.

“Državno odvjetništvo u tim predmetima ima samo status stranke na temelju odredaba Zakona o naknadi za imovinu oduzetu tijekom jugoslavenske komunističke vladavine i nastupa radi zaštite javnog interesa i zaštite zakonitosti. Budući da su postupci pred bilo upravnim tijelima, bilo pred sudovima u tijeku te je podnesen Vrhovnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ne bi, kao stranka u postupcima, davalo izjave”, poručili su iz DORH-a.

Stvaranje gubitaka na drvu

Državi nije važno tko je vlasnik imovine. Hrvatske šume su trgovačko društvo koje gospodari šumama, a umjesto njih to mogu i vlasnici koji će stvarati dobitke ili gubitke. Eltz smatra da Hrvatske šume na njegovoj imovini stvaraju gubitke.

“Hrvatske šume su stručno dobro vođene. Problem je u tome što Hrvatske šume ovo drvo koje proizvode moraju prodati nekim od politike definiranim kupcima koji imaju povlaštene kontingente i koji dobivaju povlaštene cijene. Te cijene su daleko ispod tržišnih cijena i zato zbog režima nažalost Hrvatske šume gube, ja procjenjujem, oko 100 milijuna eura godišnje od potrebnih prihoda koje bi mogli investirati u šume”, rekao je Eltz.

Iz Hrvatskih šuma su poručili kako nemaju točne podatke o broju zahtjeva za povrat imovine, ali dodao da se velik dio tih zahtjeva odnosi na ovrat crkvene imovine.

“Do sada je pravomoćno vraćeno u vlasništvo ukupno 34.444 hektara šuma, a prema saznanjima Hrvatskih šuma, postupci se vode za još 17.247 hektara, dakle za 0,8 posto ukupne površine kojom gospodare Hrvatske šume”, poručuju.

Nisu sve jedinice lokalne samouprave oduševljene što se plemićkim obiteljima vraćaju prirodnim resursima. Mnogi od njih smatraju da šume trebaju ostati u vlasništvu države. Pred onima koji traže povrat i pred DORH-om skupa je i komplicirana forenzika dokumenata. Tko bude imao više novca i vremena, dobit će šume natrag.

Povratak na Net.hr