E TO JE BILO EKSTREMNO

GODINA KAD JE HRVATSKU ZAHVATILA TOTALNA ZIMA: Nanosi snijega mjerili su se u metrima, a u Dalmaciji su gladovali i borili se s vukovima

Diljem hrvatske obale temperature su se spuštale do -10 °C, dok je čak 10 stupnjeva hladnija bila unutrašnjost zemlje. U isto vrijeme, inače topla Sicilija zabilježila je -26 °C, a Solun u Grčkoj nevjerojatnih -33 °C

Premda neki ove zime “kukaju” da je “jako hladno” i “polarno”, gledano kroz prošlost, danas su minusi puno manji nego što su bili primjerice prije više od 90 godina. Kako je istražio Morski.hr, ne postoji ekstremnija zima nego što je bila ona početkom 1929. godine.

Novine iz tog doba otkrivaju činjenice zbog kojih bi se danas mnogi smrzli i od straha, ali i temperature zraka. Premda danas iz medija “vrište” naslovi o “polarnoj zimi” kada padnu dvije pahulje snijega, prije je zaista bilo teže – tadašnji čovjek bio je gladan tijekom zime, što mu je donijelo borbu za preživljavanjem. Premda je zima prije 92 godine počela toplim jugom, ali je uskoro pokazala svoje okrutno i hladno lice.

Unutrašnjost Hrvatske zabijelio je snijeg čiji su se nanosi mjerili u metrima jer pahulje su bile iznimno guste.

Crno more se smrznulo, led se prostirao stotinama milja od obale

Diljem hrvatske obale temperature su se spuštale do -10 °C, dok je čak 10 stupnjeva hladnija bila unutrašnjost zemlje. U isto vrijeme, inače topla Sicilija zabilježila je -26 °C, a Solun u Grčkoj nevjerojatnih -33 °C. Kako piše Morski.hr, nezapamćena zima smrznula je i Crno more. Tadašnje novine “Novo doba” pisale su da se Crno more nije zamrznulo još od 400. godine prije Krista.

U tadašnjoj “štampi” piše i da se led prostirao stotinama milja od obale. Što se tiče snijega, on je padao duž cijele francuske rivijere Sredozemlja. Pariz je bilježio -21 °C, dok je London bio stupanj hladniji pa je rijeka Temza bila zamrznuta.

Dalmaciju pogodila dva polarna vala

Splićani su prvim jačim snijegom bili iznenađeni 17. siječnja 1929., a snježna mećava bila je toliko intenzivna da ljudi uopće nisu bili na ulici. No, djeca su ipak imala nešto vremena za grudanje i druge zimske radosti. Baš kao danas, i tada je probleme u prometu stvarala velika bura. Parobrodi su jako kasnili ili čak nisu ni pristizali, a snježni nanosi zatrpali su željezničku prugu. U Klisu je zaustavljen vlak iz Sinja koji je vozio do Splita jer je procijenjeno da udari bure od 90 km/h nisu sigurni za prometovanje ferate. Split je toga dana mjerio -6 °C, dok je na Klisu bilo skoro -16 °C.

Kratkotrajan predah od niskih temperatura i zime bio je kratkotrajan jer je polarna hladnoća ponovno krenula sredinom veljače. Na krajnjem jugu zemlje temperatura se spuštala ispod -10 °C pa je tako 3. veljače u Dubrovniku izmjereno -11 °C te pucanje vodovodnih cijevi. Izvještaj iz Šibenika pokazuje da su se debele naslage snijega potpuno smrznule i da je kretanje izuzetno otežano.

Na početku 1929. godine Dalmacija je ušla u dvomjesečnu prometnu blokadu i iskusila je nestašicu osnovnih živežnih namirnica. Hrana je tada značila tanku granicu između života i smrti. Split je 13. veljače prije 92 godine bilježio temperaturu od -10 °C. Novine su istovremeno pisale kako se u zadarskom zaleđu među kuće spuštaju vukovi i da narod vodi očajnu bitku za preživljavanje s njima. Tada je u Obrovcu izmjereno -18 °C.

Nedostatak hrane u Splitu

Opskrba hranom u Splitu se prorijedila pa su novine pisale da se “u prvom redu osjetilo pomanjkanje krumpira, sirotinjske jeftine zimske hrane”. Većina krumpira koja se pokušala dostaviti u Grad pod Marjanom se na putu pokvarila. Samo 26 tona stiglo je do splitske tržnice, za razliku od prije kada je u isto vrijeme pristiglo 400 tona krumpira. Isto je bilo i s ostalim živežnim namirnicama, osobito suhim mesom.

Poštanske usluge također je zima reducirala, što je značilo obustavu dostava paketa, a nevrijeme je učinilo nužnim da se pokušaju dostavljati samo hrana i lijekovi. Sredinom veljače nevjerojatna bura puhala je u Velebitskom kanalu te je vjetar otkinuo konopce parobroda “Ante Starčević” u Senju. Posada broja je 24 sata pokušala odolijevati buri, međutim, nisu uspjeli, piše Morski.hr. Fotografije te polarne zime sačuvane su u senjskom muzeju.

Povratak na Net.hr