Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SMRAD KOD ĐAKOVA

GNOJ SE UVLAČI U KUĆE, OPRANI VEŠ, NJIH SAME… ‘Ispuštaju otpadne vode u naše vodotoke’

Stajski gnoj koji iz okolnih farmi prosipaju po njivama stanovnicima se uvlači u kuće, oprano rublje, i u njih same. Djeci se u školi rugaju nazivajući ih djecom iz smrdljivog sela.

Stanovnici Kuševca su kao poljoprivrednici ljudi navikli na miris stajskog gnojiva. No kažu da je ovaj smrad nešto neizdrživo. Nitko se nije obazirao na njihove vapaje, sve dok nije zasmrdjelo do središta Đakova, do same katedrale, piše Dnevnik.hr.

Postrojenje pretrpano materijalom

U blizini kuća u prigradskom naselju Đakova nalazi se jedna od farmi s koje se širi smrad koji tjera na povraćanje. Lokalni stanovnici kažu da je dobro dok vjetar puše na drugu stranu, ali i da već neko vrijeme život uz dvije farme sve je samo ne život. Ipak se radi o smradu koji na povraćanje tjera i one koji su navikli na uobičajene mirise s farme svinja i bikova.

Na farmi Slašćak koja je dio Osatina grupe izgrađeno je bioplinsko postrojenje za proizvodnju električne energije. Ako se radi po pravilima, ne bi trebalo utjecati na okoliš. “To su ogromne količine gnoja koje su očito bile predviđene da se troše ovdje u bioplinskom postrojenju. Međutim iz nekih razloga, vjerojatno pretrpanošću postojećim materijalom, jer dolazi sa više strana za proizvodnju bioplina, nije ih se imalo gdje staviti. Pa se to onda recimo odlaže na piste”, tvrdi Željko Kajtar iz udruge Želimo disati. Prema ugovoru farma Slašćak preuzima i dodatne tone gnoja s puranskih farmi druge tvrtke. Isto je legalno ako postoji dovoljno zemlje i kapaciteta za obradu. Ali bivši radnik tvrdi suprotno. „Radi taj dio posla i zna i sam da nema gdje skladištit to, ali on to radi svjesno i znači ide na štetu cijele okoline i mještana“, ispričao je bivši radnik Osatine.

Zemlja na kojoj se obavlja sporno izgnojavanje u vlasništvu je nadbiskupije. Prije deset godina, malim poljoprivrednicima koji su je obrađivali nisu produženi ugovori, pa su traktore parkirali pred crkvu. No s obzirom da OPG-ovi nisu na vrijeme plaćali zakupninu, nadbiskupija je 280 hektara predala u zakup. Iz nadbiskupije odgovaraju da za novog zakupca rade vjernici. Nakon deset godina ponovo se najavljuju prosvjedi oko iste zemlje, ovaj put zbog smrada koji s nje dolazi. Iz nadbiskupije odgovaraju da je situacija pod kontrolom. “Već prije Vašega dopisa, na poticaj nekoliko osoba o problemima sadržanima u Vašim pitanjima, uputili smo upit našem zajmoprimcu. U svom očitovanju od 30. svibnja odgovorni su naveli sve što su poduzimali na poljoprivrednim površinama oko Strossmayerovca. Navedene postupke potkrijepili su zapisnicima inspekcijskog nadzora”, objavljeno je iz tiskovnog ureda Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Za inspekciju nema ničeg spornog

Poljoprivredna i inspekcija zaštite okoliša prije dva tjedna izašle su na teren. Nisu utvrdile ništa sporno. Nalazi se mogu svesti na rečenicu: smrdi, ali proći će. U elaboratu o zaštiti okoliša za proširenje farme od prije četiri godine jasno stajalo da pogoršanja kvalitete zraka ne bi smjelo biti. Građani strahuju što je tek sa zemljom.

Ne brine mještane samo odvratan zadah. Nedaleko od kuća na rubu farme stalno prate curenje sumnjive tekućine. Državna vodopravna inspekcija obavila je nadzor, te izjavila kako nema onečišćenja voda ni jezera Jošave. S druge strane, radnik opisuje čemu je na farmi svjedočio. “Ispušta se sami gnoj u kanal koji je spominjan prije, u akumulacijsko jezero Jošava, što se ne bi smjelo, što nije dozvoljeno. Trebao bi imati pročistače, a on to nema. Znači, direktno se ispušta u jezero”, prepričava bivši radnik Osatine.

Nekad mjesto za ribičiju i obiteljske izlete stanovnici danas gledaju s tugom. Sam kanal je na čestici kojom upravlja HŽ infrastruktura, a pruga je vrlo blizu. No, ni tu stvari nisu čiste. Za radove, naime, nema dopuštenja. „Na predmetni zahtjev HŽ Infrastruktura nije dala suglasnost, već je zatraženo da se rješenje izmjeni i uskladi s Pravilnikom o općim uvjetima za građenje u zaštitnom pružnom pojasu te dostavi na suglasnost HŽ Infrastrukturi. Kako su se radovi nastavili unatoč upozorenju, HŽ Infrastruktura obavijestila je nadležno ministarstvo, odnosno Inspekciju“, stoji u priopćenu HŽ infrastrukture.

I gradonačelnik zazive prosvjede

“Nije to od jučer. Postoje i snimke koje su mještani snimali gdje se vidi da te otpadne vode ispuštaju u naše kanale i vodotoke. Nitko zapravo ne reagira. Eto, u kakvoj državi živimo, nažalost. Možda će se mještani morati dići na noge, malo jače prosvjede započeti da se nešto pokrene”, govori Marin Mandarić, gradonačelnik Đakova.

DRAMA U POLJU: Zaraćeni seljaci i djelatnici tvrtke Osatina ganjali se traktorima po njivi

Na prvi sastanak koji je sazvao o ovom problemu, predstavnici farmi nisu se odazvali. Na drugi sastanak koji je održan svi su došli. Ali, šteta je već počinjena. To govori i zaposlenik đakovačkog hotela koji je bio na udaru mirisa. “Izgledate prljavi, loši, da nedovoljno radite za boljitak svog posla i ne možete jednostavno neke stvari objasniti. Tako da smo imali i financijskih izdataka zbog popusta koje smo davali određenim skupinama gostiju ili nekima koju su se žalili pa su rekli da sljedeći put možda neće biti naši gosti ovdje”, prepričava zapolenik hotela, Tomislav Vrgoč.

U njihove cipele, kažu, neka se stave oni koji dobro znaju što rade cijeloj đakovštini. Kako bi se utakmice, sprovodi, zabave i sve ono što čini svakodnevni život ponovno moglo normalno održavati. Apel upućuju i na institucije koje kažu da je sve u redu.

Povratak na Net.hr