EPIDEMIJA UTJEČE NA SVE

GLOBALNA KRIZA DONIJET ĆE NAM PROBLEME: Hoće li zbog koronavirusa proizvodnja hrane u Hrvatskoj biti ugrožena?

Pitanje je jesmo li u ovim uvjetima u mogućnosti povećati domaću proizvodnju

Koronavirus pojavio se naglo, poharao je kuglu Zemaljsku i iza sebe ostavlja ogromne posljedice. Upravo na ono što je donijela “korona” mnogi nisu računali, poput primjerice težih ekonomskih posljedica. Diljem svijeta zbrajat će se šteta, a najveće sile poput Kine, SAD-a i EU-a pripremaju pakete za ublažavanje posljedica za gospodarstvo, piše u analizi konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredno-prehrambeni sektor, na web stranici Smarter. Iako svaka država ima svoj pristup, međutim prva je na redu analiza sektora koji su najviše ugroženi i kojima hitno treba pružiti neku vrstu državne intervencije.

Kako bi se odgovorilo na aktualnu ekonomsku krizu osniva se Fond od 25 milijardi eura, a zemlje članice EU imaju pune ruke posla oko razrade detaljnijih preporuka za niz mjera koje će biti ponuđene državama kako bi se pomoglo najugroženijim sektorima koji su ujedno najveći pogođeni posljedicama pojave koronavirusa.

SVIJET KLIZI U KORONARECESIJU? ‘S ovako nečim se nismo susreli u civilizaciji!’; Turizam prvi na udaru, dva efekta prijete Hrvatskoj

Hoće li proizvodnja hrane u Hrvatskoj biti ugrožena?

Još uvijek se ne zna u slučaju da dođe do daljnjeg širenja koronavirusa, kakav će to biti utjecaj na prehrambenu industriju i hrvatsku poljoprivredu, kao i na opskrbu hranom našeg tržišta. Pitanje koje otvara konzultantska tvrtka Smarter jest u kolikoj mjeri Hrvatska može u opskrbi hrane očekivati poremećaje i hoće li proizvodnja hrane, koja kod nas čini 7,5 posto BDP-a, biti pod utjecajem jačih posljedica tijekom ove globalne zdravstvene krize. Jasno je da su posljedice za gospodarstvo već sada direktne.

Hrvatska je ovisna o uvozu velikog broja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda jer ne proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe. Većina tih proizvoda ne može biti proizvedena u kraćem roku, no koronavirus ne olakašava situaciju jer bi nabava pojedinih sirovina za prehrambenu industriju mogla biti otežana. Pitanje je jesmo li u ovim uvjetima u mogućnosti povećati domaću proizvodnju. To bi čak možda i bilo moguće kod nekih vrsta proizvoda, no često se takva promjena ne može napraviti u kratkom roku.

K tome, tu je i opasnost prelijevanja, što znači dotok viškova robe iz zemalja EU. Naime, zemlje članice su nakon embarga Rusije još 2014. svoj izvoz preusmjerile prema kineskom tržištu. Međutim, kineski izvoz je pao u prva dva mjeseca 2020. i to za više od 17 posto. Istovremeno, smanjen je i uvoz na kinesko brzorastuće tržište jer je zdravstvena kriza zbog koronavirusa izazvala poremećaje u svjetskim lancima nabave te u ekonomskim aktivnostima. Procjene kažu kako će udari na kinesko tržište negativno utjecati na globalne lance još mjesecima. Zato je prisutna bojazan da će dio roba, koje EU zemlje s ogromnim proizvodnjama neće moći plasirati na tržište Kine, na kraju stignu i na naše tržište. Zbog toga se mogu javiti novi poremećaju kao i pad konkurentnosti domaće prehrambene industrije i poljoprivrede.

ITALIJA RAZMIŠLJA O ZAUSTAVLJANJU SVEGA: ‘Teret krize zbog koronavirusa ne smije pasti na ljude. Nitko ne smije izgubiti posao’

Što sve uvozimo u Italiju

Već sada se vide nove okolnosti na globalnom tržištu jer postoji i pritisak na pad cijena pojedinih roba zbog štednji koje su svojstvene ovakvim kriznim situacijama. Aktualno izvješće Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu upravo o tome svjedoči i ukazuje na pad cijena hrane na svjetskim tržištima zbog straha da će epidemija spriječiti globalnu potražnju. Kada je riječ o hrvatskom tržištu, fokus treba usmjeriti prema susjednoj Italiji u kojoj se najbrže širi koronavirus. Otkada smo 2013. ušli u EU, Italija je vrlo brzo Hrvatskoj postala glavni trgovinski partner u proizvodima iz poljoprivrede i prehrambene industrije.

Čak 16 posto poljoprivredno-prehrambenog izvoza u ukupnoj vrijednosti izvoza odlazi na talijansko tržište. Lani smo procijenili da će konačni izvoz hrane i poljoprivrede na tržište Italije iznositi oko 350 milijuna eura. U isto vrijeme, ta cifra je znanačajno narasla i uvoz hrane iz Italije u Hrvatsku, što znači da u ukupnom uvozu, odmah poslije Njemačke, slijedi Italija s udjelom od 12 posto u vrijednosti od oko 385 milijuna eura.

Kada se gleda najveći negativni utjecaj, on bi mogao biti u trgovini, točnije, u izvozu ribe. U Italiju se iz Hrvatske godišnje izvozi svježe i zaleđene ribe u iznosu od 50 milijuna eura. Cromaris, tvrtka iz sustava Adris grupe, najveći je izvoznik ribe te je već pogođena i u turističkom segmentu svog biznisa. Osim ribe, Hrvatska u Italiju već godinama izvozi junetinu čija je godišnja vrijednost oko 15 milijuna eura. Proizvođači iz udruge Baby Beef izvoze žive životinje i u Libanon, no ipak im je izvoz u Italiju značan jer na tom tržištu imaju puno veću cijenu. Šećer je treći proizvod koji je prisutan na talijanskom tržištu. Upravo je šećer godinama slovio kao hrvatski najznačajniji proizvod s velikim udjelom izvoza u Italiju. Tamo je čak završavalo preko 10 milijuna šećera, barem su tolike procjene što se tiče izvoza šećera u Italiju prošle godine.

Što mi uvozimo iz Italije

Da je talijansko tržište zbilja bitno za nas pokazuje i činjenica da i Hrvatska uvozi široku paletu proizvoda iz Italije. U nju spadaju proizvodi od mesa poput svinjetine, piletine i govedine. No, tu su i umaci, kečapi, tjestenine, kao i razne vrste proizvoda baziranih na rajčici, svježeg voća, povrća…Vjerovali ili ne, iz Italije uvozimo i maslinovo ulje kao i sireve, najviše Grana Padano i Mozzarella.

Ukupni uvoz voća kreće se oko 60 milijuna eura iz Italije. Od tamo uvozimo više od 60 milijuna kilograma voća, najviše grožđa, bresaka, jabuka, marelica i trešanja. Što se tiče povrća, značajan je uvoz rajčica, paprika i raznih vrsta salata.

KORONAVIRUS KAO ‘CRNI LABUD’: Prijeti li nam nova kriza kao 2008.? Stručnjak davno dao prognozu, a tada se gotovo ništa nije ni znalo…

Hrvatska treba težiti postizanju što većeg stupnja samodostatnosti

Prije nekoliko dana vrlo dramatičnu opservaciju u javnost je pustila njemačka kancelarka Angela Merkel, a njezinu tvrdnju potvrdio je i njemački ministar zdravstva Jens Spahn. Kazali su da je vrlo izgledan scenarij u kojem će se zaraziti od 60 do 70 posto populacije u Njemačkoj, što je brojka do 58 milijuna ljudi. Naravno, sve je to u slučaju da se brzo ne razvije cjepivo. Daleko najveći uvoznik u Hrvatsku je Njemačka te od njih uvozimo 15 posto poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Vrijednost je 500 milijuna eura, a samo smo svježeg i rashlađenog mesa u prvih šest mjeseci prošle godine uvezli 50 milijuna eura.

Konzultantska tvrtka SMARTER u svojoj analizi stalno naglašava kako bi bilo dobro da Hrvatska u stvaranju vlastite prehrambene strategije treba težiti postizanju što većeg stupnja samodostatsnosti. Upravo zbog sigurnosnih razloga je važno da Hrvatska bude spsoobna proizvesti hranu za svoje građane jer mi imamo preduvjete za to. “Samodostatnost nije prioritet”, poruke su koje godinama možemo čuti od različitih bivših dužnosnika iz Ministarstva poljoprivrede. Tvrde da smo kroz postojanje zajedničkog EU tržišta zaštićeni i da je sigurnost tržišta hrane, što se tiče i kvalitete i količine, potpuno osigurana.

Trenutno se Hrvatska na najgori način suočava s mogućim utjecajima koje, pandemija poput korone, može napraviti dok se širi Europom. Na Smarter.hr tvrde da je sigurno da može doći do nestašice pojedinih namirnica za koje postoji šansa da brzo osiguramo njihovu veću proizvodnju. Premda se o tome pitanju u javnosti govori, naša politika ne smatra to previše važnim.

Na tragu prijedloga Smartera je i tjednik Lider, a ovo su neke od njih:

-omogućiti otvaranje posebnih kreditnih linija za likvidnost

-olakšati davanje kreditnih programa za obrtni kapital (HBOR, stimulacija poslovnim bankama)

-ispitati mogućnost stimuliranja domaće proizvodnje roba koje bi mogle nedostajati

-osigurati u nabavnom lancu dovoljnu količinu prehrambenih proizvoda za opskrbu stanovništva

-suspendirati Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama i kažnjavanje po njemu u lancu opskrbe hranom dok traje opasnost od širenja zaraze

-odrediti da se svježi prehrambeni proizvodi moraju nabavljati iz radijusa od 100 km, sukladno dostupnim količinama.

PROGLAŠENA GLOBALNA KRIZA ZBOG KORONAVIRUSA! ‘Glavni razlog nije ono što se događa u Kini, već ono što se događa u drugim zemljama’

Povratak na Net.hr