Ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić u utorak je pravomoćno proglašen krivim za najteže ratne zločine i osuđen na kaznu doživotnog zatvora na temelju odluke žalbenog vijeća Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT).

Predsjednica petočlanog sudskog vijeća, sutkinja iz Zambije Prisca Matimba Nyambe, izričući presudu Mladiću (78) kazala je kako je većina sudaca u cijelosti prihvatila zaključke i presudu prvostupanjskog vijeća iz 2017. godine te odbacila navode iz žalbi koje su na bili podnijeli Mladić i tužiteljstvo MICT-a.

Žalbeno vijeće odbacilo je sve prigovore Mladićeve obrane na prvostupnjsku presudu uz konstataciju kako on ničim nije dokazao njihovu utemeljenost, a sutkinja Nyambe jedina je imala suprotno mišljenje pri ocjeni svih navoda iz osuđenikove žalbe.

Pravdao zločine u Sarajevu i Srebrenici

Mladić je u žalbi pokušao osporiti svoju odgovornost za sve zločine, pa tako i za genocid u Srebrenici i za opsadu Sarajeva tvrdeći kao nije bio sudionikom zajedničkih zločinačkih planova. Tako je opsadu Sarajeva pravdao činjenicom da je to bio "branjeni grad" kao i da fizički nije niti bio u Srebrenici kada su provođene egzekucije nad zarobljenim Bošnjacima pa za to ne može biti odgovoran.

"Neuvjerljiva je tvrdnja da je Mladić u Srebrenici djelovao u cilju da se civili iz Srebrenice evakuiraju iz humanitarnih razloga", kazala je uz ostalo Nyambe iznoseći zaključke četvoro svojih kolega iz žalbenog vijeća. Većina sudaca odbacila je mogućnost prihvaćanja bilo kakvih olakotnih okolnosti koje bi pridonijele smanjenju kazne, posebice imajući u vidu težinu zločina za koje je osuđen.

Žalbeno vijeće odbacilo je i zahtjev tužiteljstva MICT-a da se Mladića proglasi odgovornim i za genocid u pet općina u BiH tijekom 1992. godine unatoč velikim razmjerama entičkog čišćenja koje je tamo počinjeno. Uništenje zajednice bosanskih Muslimana, kako su ocijenili, nije bilo "dovoljno relevantno" da bi utjecalo na opstanak njihove etničke skupine u cijelosti.

"Kada se osnova za genocid zasniva na namjeri da se neka etnička skupina ciljano uništi, to mora biti znatan dio te skupine", mišljenje je tri člana sudskog vijeća kojemu su se usprotivili suci Aminatta Lois Runeni N'gums i Seymor Panton i zbog kojega je u konačnici odbačena žalba tužiteljstva koje je tražilo da se Mladića proglasi krivim za genocid i na području Foče, Kotor-Varoši, Prijedora, Sanskog Mosta i Vlasenice.

Uz Nyambe, ostali članovi sudskog vijeća bili su Aminatta Lois Runeni N’gums, Seymour Panton, Elizabeth Ibanda-Nahamya Mustapha El Baaj. Oni su uglavnom imenovani nakon što je sud prihvatio primjedbe Mladićevih branitelja iz 2018. godine da bi prvotno određeni suci poput iskusnih Theodora Merona i Carmela Agiusa, koji su bili aktivno angažirani u drugim važnim postupcima protiv bivših vojnih i političkih čelnika bosanskih Srba, mogli biti pristrani.

Osuđen za genocid i UZP

Mladić je u konačnici ipak proglašen krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije, nehumana djela, teroriziranje, protupravne napade na civile i uzimanje talaca. 

Presudom je utvrđeno kako je on te zločine počinio sudjelujući u četiri udružena zločinačka pothvata. Prvi je uključivao plan čiji je cilj bio da se bosanski muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo.

Drugi udruženi zločinački pothvat je imao za cilj širenje terora među civilnim stanovništvom putem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja što je dokazano na primjeru opsade Sarajeva. 

Cilj trećeg zločinačkog pothvata bilo je eliminiranje bosanskih muslimana iz Srebrenice, dok je četvrti imao za cilj da se pripadnici mirovnih snaga Ujedinjenih naroda uzmu za taoce kako bi se spriječilo da NATO izvede zračne napade na vojne ciljeve bosanskih Srba.

Šef bosanskih Srba

"Bosanski krvnik", kako su Mladića prozvali inozemni mediji, bio je na čelu glavnog stožera vojske bosanskih Srba od njezina utemeljenja 12. svibnja 1992. pa do 8. studenog 1996. godine.

Nakon što je smijenjen s te dužnosti pod pritiskom međunarodne zajednice, skrivao se u vojnim objektima u BiH a potom u Srbiji gdje je godinama uživao zaštitu dok su na vlasti bili Slobodan Milošević i Vojislav Koštunica.

Uhićen je tek u svibnju 2011. godine u selu Lazarevo kod Zrenjanina gdje se skrivao u kući jednog rođaka. Odmah nakon toga je prebačen u pritvor Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Den Haagu gdje je i dočekao pravomoćnu presudu.

Za dovršetak suđenja trebalo je punih 530 dana, 592 svjedočenja te iznošenje gotovo 10 tisuća dokaznih predmeta. Niti jednog trenutka tijekom suđenja Mladić nije pokazao kajanje zbog počinjenih zločina a suce je opetovano vrijeđao i optuživao za pristranost.

Ratko Mladić bio je pripadnik JNA i obavljao je različite poslove širom bivše Jugoslavije. Skupština bosanskih Srba imenovala je za zapovjednika Glavnog štaba vojnika Republike Srpske, pročitala je sutkinja i navela kronologiju njegovog sudskog postupka. Sutkinja se nakon toga osvrnula i na Mladićevu žalbu. Redom odbija sve točke njegove žalbe.

Ratko Mladić znatno je doprinio udruženom zajedničkom poduhvatu, pročitala je sutkinja. Uz izdvojeno mišljenje sutkinje Matimbe Nyambe Mladiću je potvrđen Udruženi zločinački pothvat u Sarajevu. Također, Mladiću je potvrđen i UZP u Srebrenici koji je obuhvaćao progon i nehumana djela prisilnog premještenja, uz izdvojeno mišljenje iste sutkinje.

Peteročlano Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) u utorak u 15 sati u Den Haagu počelo je s objavom pravomoćne presudu ratnom zapovjedniku vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću. Javnost i mediji ovu će presudu pratiti s pola sata odgode. Zbog tehničkih problema objava presude nešto kasni, u haškoj sudnici ne mogu stabilizirati tonski signal.

Uoči izricanja presuda dogodio se manji incident, javlja novinarka Vildana Kurtić.

Muškarac je donio transparent kojim podržava Ratka Mladića i navodi da je ovo sud nepravde, na što su reagirali aktivisti iz BiH.

Radi se o najtežim zločinima na europskom tlu od kraja Drugog svjetskog rata.

Ratko Mladić je doveden u sudnicu, a prilikom dolaska ismijavao je prisutne.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) izrekao je u studenome 2017. Mladiću kaznu doživotnog zatvora pošto ga je proglasio krivim za najteže ratne zločine tijekom rata u BiH, uključujući i genocid u Srebrenici. Na tu su se presudu žalili tužiteljstvo i obrana.

Serge Brammertz, glavni tužitelj MICT-a - koji je pravni sljednik ugašenog ICTY-ja - rekao je uoči izricanja pravomoćne presude Mladiću kako očekuje da će mu biti potvrđena kazna doživotnog zatvora. "Optimistični smo da smo uspjeli uvjeriti suce Žalbenog vijeća da potvrde izrečenu prvostupanjsku presudu", rekao je Brammertz u ponedjeljak.

Najteži ratni zločini

Mladić je 2017. proglašen krivim za najteže ratne zločine, uključujući i genocid u Srebrenici, no vijeće ICTY-a je odbacilo optuže da je odgovoran i za genocid počinjen u još pet općina u BiH 1992. godine, poput Prijedora gdje su snage bosanskih Srba prognale i pobile gotovo cjelokupno hrvatsko i bošnjačko stanovništvo.

Tužiteljstvo je zatražilo da drugostupanjsko vijeće MICT-a potvrdi i tu točku optužnice a tome se nadaju i žrtve zločina dok Mladićeva obrana očekuje oslobađajuću presudu ili barem ponavljanje suđenja.

Presudu kojom ICTY i MICT kao njegov pravni sljednik zatvaraju svoj posljednji slučaj izravno povezan s ratom u Bosni i Hercegovini izreći će žalbeno vijeće kojim predsjedava sutkinja Prisca Matimba Nyambe a ostali su članovi Aminatta Lois Runeni N’gums, Seymour Panton, Elizabeth Ibanda-Nahamya i Mustapha El Baaj.

Krvnik iz Bosne

Mladić kojega su inozemni mediji poput BBC-ja odavno proglasili "krvnikom iz Bosne", izvještavajući kako je on odgovoran za najgore ratne zločine na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, prvostupanjskom je presudom proglašen krivim za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti te za kršenje zakona i običaja ratovanja.

Nakon suđenja koje je potrajalo više od pet godina, tijekom kojega su saslušani iskazi čak 592 svjedoka optužbe i obrane, odbačen je jedino dio optužnice koji ga je teretio za zločin genocida u općinama u kojima su snage pod Mladićevim zapovjedništvom 1992. godine provele masovne etničke progone te pobile ili protjerale najveći dio Hrvata i Bošnjaka.

Sudsko vijeće ICTY-a zaključilo je kako je Mladić zločine zbog kojih je i osuđen počinio sudjelujući u četiri udružena zločinačka pothvata. Prvi je činio sveobuhvatni plan s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo a drugi je imao za cilj širenje terora među civilnim stanovništvom putem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja. Cilj trećeg udruženog zločinačkog pothvata bilo je eliminiranje bosanskih Muslimana iz Srebrenice, dok je četvrti imao za cilj da se pripadnici mirovnih snaga UN-a uzmu za taoce kako bi se spriječilo da NATO izvede zračne napade na vojne ciljeve bosanskih Srba.

Prva optužnica podignuta 1995.

Na prvostupanjsku presudu žalili su se i tužiteljstvo kao i obrana. Tužiteljstvo je tražilo od drugostupanjskog vijeća da Mladića proglasi krivim i za genocid u općinama Foča, Kotor-Varoš, Prijedor, Sanski Most te Vlasenica.

Mladićeva obrana pak tvrdi kako je prvostupanjsku presudu obilježio niz pravnih i činjeničnih pogreški sudaca koje optužuju da nisu uzeli u obzir olakotne okolnosti pa traže da presuda kojom je osuđen na doživotni zatvor bude poništena a on oslobođen. Ukoliko to ne bi bio slučaj predlažu ponovno suđenje.

Prvu optužnicu protiv Mladića ICTY je podignuo u srpnju 1995. godine dok je još trajao rat u BiH a optužen je zajedno s političkim liderom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem koji je 2019. godine pravomoćno osuđen na doživotni zatvor a kaznu služi u zatvoru u Velikoj Britaniji. Druga proširena optužnica podignuta je u studenom 1996. godine i uključivala je genocid u Srebrenici.

Ostao u pritvorskoj jedinici suda

Mladić je godinama bio u bijegu skrivajući se najprije u dobro zaštićenim vojnim objektima po BiH da bi se ispostavilo kako je nakon toga pobjegao u Srbiju gdje je bio pod zaštitom vojske i političkog vrha predvođenog Slobodanom Miloševićem i Vojislavom Koštunicom. U svibnju 2011. ipak je uhićen u selu Lazarevo kod Zrenjanina.

"Okončali smo jedan težak period naše povijesti", kazao je tadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić komentirajući uhićenje Mladića koji je odmah nakon toga izručen ICTY-u te je do danas ostao u pritvorskoj jedinici suda gdje čeka konačnu presudu.

Zbog epidemioloških mjera koje je nametnula pandemija prouzročena koronavirusom izricanje presude Mladiću, za razliku od prethodnih sličnih slučajeva, u sjedištu MICT-a u Den Haagu moći će pratiti samo krajnje ograničeni broj novinara i posjetitelja. No među njima će ipak biti predstavnici četiri udruge koje okupljaju bošnjačke ratne stradalnike.

'Ne mogu zamisliti da bi ga sud oslobodio'

Jedna od njih Munira Subašić, predsjednica udruge "Majke enklava Srebrenice i Žepe" medijima u BiH kazala je kako se nada da će Mladić u konačnici biti presuđen i za genocid iz 1992. godine, a da ne može ni zamisliti da bi ga sud oslobodio ili mu smanjio kaznu.

"Očekujemo doživotnu kaznu. Očekujemo da konačno oni koji su podržavali Mladića shvate što je radio", kazala je Subašić za "Dnevni avaz". No Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, ističe kako je zabrinut zbog stajališta predsjedateljice sudskog vijeća Prisce Matimbe Nyambe i to zbog njezina očitovanja u slučaju Zdravka Tolimira, bivšeg generala vojske bosanskih Srba.

Tolimir je u Den Haagu 2015. godine osuđen na doživotni zatvor zbog ratnih zločina ali je oslobođen optužbi za genocid u Žepi.

Mladićeva obitelj nada se oslobađajućoj presudi

Sutkinja Nyambe bila je članicom prvostupanjskog vijeća koje je sudilo Tolimiru i tada je u izdvojenom mišljenju ustvrdila kako praktično nema niti jednog dokaza koji bi podupro optužnicu protiv njega, a da su svjedoci koju su ga teretili bili pristrani.

"Bio bi veliki presedan i velika ljaga kada bi sudsko vijeće odlučilo osloboditi Mladića", kazao je Tahirović za televiziju N1 dodajući kako se i on nada da će u konačnici presuda sadržavati i kaznu za zločine genocida iz 1992. godine. Oslobađajućoj se presudi ipak nadaju u Mladićevoj obitelji.

"Ukoliko se uzmu u obzir dokazi, Ratko Mladić će 8. lipnja biti oslobođen, a ako MICT potvrdi prvostupanjsku presudu bit će to dokaz da njihov rad nema veze sa međunarodnim pravom i pravdom", kazao je Mladićev sin Darko za srbijanske medije.