Hrvatska razmatra sve scenarije pa i angažiranje Hrvatske vojske u čuvanju svoje granice, no za sada je to na razini planova i rezervnih varijanti, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom u Zagrebu.
Prvi čovjek NATO-a Jens Stoltenberg stigao je u Zagreb u povodu neformalnog sastanka ministara obrane i vanjskih poslova EU-a vezanog uz aktualne sigurnosne izazove, a posebice o situaciji koja se tiče potencijalne migracijske krize.
"U ovom trenutku razmatramo sve scenarije. Bitno je da budemo pripravni za eventualno intenziviranje", rekao je Plenković.
Sve će ovisiti o tome hoće li grčka i bugarska granica ostati "nepropusna", jer ako grčka i bugarska granica bude nepropusne, onda "velikih prijetnji nema", smatra Plenković .
Policija je ta koja čuva granicu te će vlada biti odgovorna i vidjeti na koji način, bude li potrebno, eventualno pripadnici HV-a mogu pomoći u tom procesu, kazao je premijer.
Za sada je sve to, kao što je jučer (u utorak) kazao ministar obrane, "u fazi planova i rezervnih varijanti", rekao je premijer.
Plenković je podsjetio da je jučer s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem posjetio istok Grčke i neposredno se uvjerio u to kakva je situacija na terenu.
Zaustavljanje novog migrantskog vala
Na razini Europske unije, ali i brojnih članica EU-a i NATO-a, postoji jasan i čvrst stav da treba sprečavati nezakonite migracije i ne instrumentalizirati migrante u Turskoj, kazao je Plenković.
"Složili smo se u cijelosti na razini Europske unije, ali i brojnih članica EU-a i NATO-a, da postoji jasan i čvrst stav da treba sprečavati nezakonite migracije i ne instrumentalizirati ljude koji su ionako u teškom položaju kao izbjeglice ili migranti koji se u ovom trenutku nalaze na teritoriju Turske te ih dovoditi u situaciju da misle da su granice otvorene, a nisu, i na taj način izazivati dodatne humanitarne poteškoće i krize", rekao je Plenković.
Plenković smatra da je bitno vratiti se na izjavu EU-a i Turske iz 2016. te istaknuo da nitko ne želi ponavljanje situacije od prije četiri, pet godina.
"Za Hrvatsku je bitno da se spriječi takva situacija jer smo i mi jedna od zemalja na istočnomediteranskoj i zapadnobalkanskoj ruti te ćemo u suradnji s drugim članicama, EU-om i NATO-om i nastojati da se spriječi novi migracijski val", istaknuo je premijer.
Sjeverna Makedonija postaje članica
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg danas je u Zagrebu, na konferenciji za medije s predsjednikom Zoranom Milanovićem, najavio da će Sjeverna Makedonija kroz nekoliko tjedana postati članica Sjevernoatlantskog saveza, zahvalivši Hrvatskoj što je podržavala politiku otvorenih vrata.
"Pozdravljamo činjenicu da je Hrvatska bila snažan zagovornik NATO-ve politike otvorenih vrata. A uskoro, kroz nekoliko tjedana, Sjeverna Makedonija će postati 30. članica, što pokazuje da naša vrata ostaju otvorena", rekao je Stoltenberg na konferenciji za medije nakon susreta s Milanovićem.
Hrvatski predsjednik je naglasio kako je njegov "stari znanac i prijatelj" Stoltenberg prvi visoki gost na Pantovčaku u njegovom mandatu, podsjetivši da je njegova diplomatska karijera započela baš u tom savezu. "Kratko je trajala, bila mi je draga i uvijek je s radošću pamtim", rekao je Milanović.
Sudjelovanje u misijama NATO-a
Naglasak razgovora dvojice čelnika bio je na sudjelovanju hrvatskih postrojbi u misijama NATO-a, ali se razgovaralo i s izazovima s kojima se svijet trenutno suočava. "Hrvatska je predana i visoko cijenjena saveznica koja doprinosi u raznim sferama", rekao je glavni tajnik, spomenuvši prisutnost hrvatske vojske u Litvi i Poljskoj, Afganistanu, Iraku i na Kosovu i pozdravivši i to što Hrvatska povećava investicije u obranu.
Govoreći o nedavnom sporazumu između SAD-a i talibana o miru u Afganistanu koji bi trebao dovesti do povlačenja zapadnih snaga iz te zemlje, Stoltenberg je ponovio kako je put prema miru "težak", no kako mu treba ostati predan. "Kad dođe trenutak i svi uvjeti budu zadovoljeni, zajedno ćemo otići", poručio je Norvežanin.
Milanović je kazao kako će Hrvatska "promatrati što se događa i polako, ali sigurno se povlačiti iz te misije, no ne preko noći". Podsjetio je kako je jedna od njegovih prvih odluka na funkciji predsjednika bila potpisivanje još jednog mandata hrvatskih vojnika u Afganistanu, no da se u međuvremenu rade planovi oko povlačenja. "Ništa preko koljena, ali to je pravac".
Milanović je rekao i kako je NATO-va misija u Afganistanu utemeljena u rezoluciji Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, "što znači da je u pravnom smislu čista, za razliku od nekih drugih misija za koje se očekivalo da Hrvatska u njima sudjeluje", ali tome "nije bila sklona", poput one u Iraku.
SAD i talibani su prošli vikend postigli sporazum koji bi trebao dovesti do punog povlačenja zapadnih snaga iz Afganistana u kojem sukobi traju već 18 godina. No, kako piše Reuters, mnogi očekuju da će puno teže biti postići dogovor između talibanskih i afganistanskih vlasti, a Sjedinjene Države su u srijedu izvele prvi zračni napad na talibane od postizanja dogovora.
