Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

KONFERENCIJA ZA MEDIJE

GLAS I HSU O PRAVOSUDNOM SUSTAVU: ‘Sinkopa i pas Medo ne ulijevaju povjerenje u pravnu sigurnost građanima i investitorima’

‘Nelogično je da državni dužnosnici koji samostalno ne mogu odlučivati o pravima i obvezama građana imaju javno objavljene imovinske kartice, dok suci, koji odlučuju o milijunskim iznosima građana nemaju javno objavljene imovinske kartice.’

Čelnici Kluba zastupnika GLAS-a i HSU-a u četvrtak su na konferenciji za novinare izvijestili da su u saborsku proceduru uputili prijedloge izmjena i dopuna Zakona o državnom sudbenom vijeću te o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika kojima, objasnila je Anka Mrak Taritaš, žele uspostaviti sustav nagrađivanja i sankcioniranja sudaca, veću transparentnost u radu sudaca te smanjiti broj neriješenih sudskih predmeta, kao i veću kvalitetu i fleksibilnost pravosudnog sustava u cjelini.

Hrvatska 2. po broju sudaca, ali i po broju neriješenih predmeta

“Hrvatska je druga po broju sudaca po glavi stanovnika u Europskoj uniji, imamo 41 suca na 100 tisuća stanovnika. Unatoč tolikom broju sudaca, Hrvatska je druga i po broju neriješenih predmeta, kojih ima 500 tisuća. U 2016. godini samo su četiri suca ocijenjena ukorom jer nisu dobro radili, pa bi se moglo zaključiti da naše pravosuđe funkcionira besprijekorno. S druge strane, redovito čitamo tekstove o radu sudaca, investitori ukazuju na problem pravosuđa, a i građani redovito poručuju da stvari u pravosuđu nisu dobre. Sinkopa i pas Medo su već antologijski likovi u sapunici zvanoj hrvatsko pravosuđe, i sve to ne ulijeva povjerenje u pravnu sigurnost građanima i gospodarstvu”, ocijenila je Mrak Taritaš. Dodala je da je za reforme u pravosuđu potrebna hrabrost kako bi se ušlo u kastu sudaca i mijenjalo stvari.

“Državno sudbeno vijeće i suci moraju odgovarati za kvalitetu svoga rada i ne mogu biti zatvorena kasta. Cilj zakona je uvođenjem jasnih kriterija uspostaviti sustav u kojemu će se nagrađivati kvalitetan rad, a sankcionirati nerad. Trenutno DSV sam propisuje metodologiju ocjene rada sudaca i onda taj isti DSV primjenjuje te odredbe u disciplinskom postupku. Kriteriji za pojedina stegovna djela i stegovne sankcije moraju jasno biti propisane zakonom, a ne ih prepuštati diskreciji DSV-a”, kazala je. Predlažu stoga da suca koji neopravdano ima manje od 50 posto riješenih predmeta od propisanog ili mu više od 50 posto odluka bude ukinuto treba napustiti sudačku dužnost jer, smatra, radi više štete nego koristi.

‘Nelogično je da suci nemaju javno objavljene imovinske kartice’

Goran Beus Richembergh istaknuo je da je cilj izmjena zakona i osigurati veću transparentnost rada pravosuđa. “Da je sudac u Osijeku zabranio pristup novinarima na suđenju Zdravka Mamića, ta presuda bi pala zbog povrede odredaba kaznenog postupka. S druge strane, DSV sa svojih sjednica može isključiti medije kada god poželi jer je tako sam DSV propisao svojim Poslovnikom. Ne smije se više događati situacija da DSV za suca izabere 71. i 73. po broju bodova na listi prvenstva, a da nitko nema nikakvog uvida u to zašto i po kojim kriterijima je do toga došlo”, kazao je. “Javnost treba imati mogućnost uvida u statistiku uspješnosti sudaca te uvid u imovinske kartice sudaca”, poručio je Beus Richembergh.

“Nelogično je da državni dužnosnici koji samostalno ne mogu odlučivati o pravima i obvezama građana imaju javno objavljene imovinske kartice, dok suci, koji odlučuju o milijunskim iznosima građana nemaju javno objavljene imovinske kartice. Puno veći koruptivni rizik postoji kod sutkinje ili suca koji odlučuju o nečijim milijunima ili milijardama ili nečijoj slobodi, nego kod mene kao oporbenog saborskog zastupnika. Ja sam obveznik ispunjavanja imovinske kartice dostupne javnosti, a suci nisu”, upozorio je. Po njemu, taj se apsurd najbolje vidio pri izboru predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse kad čak ni saborski Odbor za pravosuđe nije mogao dobiti imovinsku karticu kandidata za najvišu i najodgovorniju pravosudnu dužnost u Hrvatskoj. Predlažu stoga, među ostalim, i da imovinske kartice sudaca budu javne, jednako kao što su dužnosničke te da se uredi sustav nagrađivanja sudaca uvođenjem mogućnosti povećanja plaće suca do 30 posto ako dobro radi.
Kada bismo prihvatili ovaj model, za pet godina u pravosuđu ne bilo ni zaostalih predmeta niti loših sudaca, smatra Beus Richembergh.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr