Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NEMA PUNO IZBORA

GDJE NAĆI NOVAC ZA OTKUP INE OD MOLA? Jedino HEP može donijeti dovoljno novca bez rasta javnog duga

Iako možda na prvi pogled hrvatska vlada ima u rukama veliki privatizacijski potencijal, vrlo je ograničen broj tvrtki čija prodaja može donijeti značajnija sredstva.

Kako bi vratila Inu u hrvatske ruke, Vlada je odlučila prodati 25 posto – 1 dionicu HEP-a. Odluka je to koja je izazvala glasna negodovanja, kako oporbe, tako i sindikata. No, ni HDZ-ov partner Most nije pretjerano oduševljen prodajom dionica HEP-a u oom trenutku. Oni smatraju kako bi HEP prije prodaje 25 posto dionica trebalo ojačati.

Za otkup MOL-ovih dionica vlada bi trebala prikupiti minimalno milijardu eura. Kad se ne bi prodavao HEP, gdje bi Vlada mogla namaknuti dovoljan iznos?

Tvrtke od strateškog interesa

U većinskom vlasništvu države je pedesetak tvrtki među kojima su i one od strateške važnosti koje ne smiju u privatizaciju. Iako na prvi pogled država raspolaže velikim privatizacijskim potencijalom, osim HEP-a i nema puno tvrtki koje bi se mogle brzo i unosno unovčiti, piše tportal.

Vlada, kao što je to napravila i prošle godine, može skinuti određene tvrtke s popisa tvrtki od strateškog značaja i tako otvoriti vrata rasprodaji udjela.

PLENKOVIĆ POJASNIO KAKO ĆE VLADA OTKUPITI INU: ‘Novac ćemo prikupiti bez stvaranja javnog duga i nećemo rastrančirati HEP’

Energetski sektor, uz HEP, čine i JANAF, Plinacro i Podzemno skladište plina. Najveću vrijednost ima JANAF, a državni udio u toj tvrtki u ovom trenutku na burzi vrijedi oko 4,2 milijarde kuna. U privatizaciju bi mogli i udjeli u HPB-u, Croatia osiguranju, Podravci i ACI-ju.

Veliki igrači pokazali interes

Vrijednost državnog udjela od dvadesetak posto u Podravci trenutno vrijedi oko 536 milijuna kuna, a u HPB-u, koji posluje sve bolje, vrijedi oko 915 milijuna.

Interes za udio u lancu ACI marina već su pokazali Turci iz Dogus Grupe, ali i Adris grupa. Kad bi išla u prodaju ACI bi mogla državi donijeti oko 560 milijuna kuna. Kad bi se išlo u privatizaciju turističkih tvrtki Hoteli Makarska, Hoteli Maestral, Club Adriatic i Jadran Crikvenica, država bi mogla zaraditi oko 250 milijuna kuna.

‘NITKO NEMA PRAVO PRODATI HEP OSIM GRAĐANA’: Miro Bulj pozvao na referendum, smatra da je odluka na narodu

Valja spomenuti i tvrtke za koje ne postoji neki poseban interes ulagača – Croatia Airlines, Petrokemija, Đuro Đaković holding, Jadroplov, HŽ Cargo, Borovo, Badel 1862, Croatia banka, Vjesnik (tiskara) – koji, i kad bi se pojavio ulagač, ne bi donijele značajna sredstva jer je za njih potreban kapital u svrhu restrukturiranja i razvoja, piše tportal.

HEP najizglednija opcija

A primjer Zračne luke Zagreb, koju smo dali u koncesiju, mogle bi slijediti i ostale zračne luke, a u privatizaciju bi mogle i Hrvatska lutrija, Jadrolinija, Narodne novine i Hrvatska pošta.

Logično, jedino prodaja HEP bi državi donijela dovoljno novca za otkupi Ine od MOLA-a bez povećanja javnog duga.

‘NEMA TU JASNOG PLANA NI STRATEGIJE, A NI NOVCA’: Lalovac protiv otkupa MOL-ovih dionica Ine

Povratak na Net.hr