Otvarate li posao u EU, svakako morate znati ova pravila

Iako su pojedine zemlje članice EU privremeno zabranile zapošljavanje radnika iz Hrvatske, to ne znači da hrvatski građani u tim zemljama ne mogu pružati usluge ili zasnivati vlastite poslove.

16.7.2013.
12:04

Prema europskom građanstvu je projekt Hrvatskog pravnog centra, koji provodi s partnerom Net.hr-om te pridruženim partnerima – lokalnim radijskim stanicama. Projekt financira Europska komisija (koja ne odgovara za sadržaj emisija i članaka)

Profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Siniša Petrović ističe da ono što određuje mjesto gdje će netko osnovati tvrtku ili poslovni nastan za obavljanje djelatnosti nisu samo pravila koja se tiču trgovačkih društava ili uvjeta za obavljanje obrta, nego i porezi, parafiskalni nameti, rokovi za plaćanja, odnosno svi uvjeti koji se tiču poslovanja. To su sve elementi, dodaje, na osnovu kojih će netko odlučiti gdje će obavljati svoju djelatnost ili otvoriti posao. Pravilo je ipak da se porez plaća tamo gdje se usluga pruža.

Hrvatska gospodarska komora kao kontakt-institucija za poduzetnike

Dakako, ako se na ovaj način netko misli baviti poduzetništvom, mora biti dobro informiran. U tome svakako koristi europsko pravo. Postoje i svima dostupni internetski portali Europske unije na kojima se mogu dobiti korisne informacije kako započeti posao i koji uvjeti za njegovo pokretanje moraju udovoljeni; je li neka djelatnost posebno regulirana ili se možda traže neki stručni ispiti.

Profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu Tatjana Josipović ističe da u svakoj državi članici mora postojati određena institucija koju se može kontaktirati. Kod nas je to Hrvatska gospodarska komora, gdje osobe koje se namjeravaju poslovno nastaniti u nekoj drugoj državi članici ili namjeravaju doći u Hrvatsku, mogu dobiti sve informacije.

Primjerice ako nekoga zanima struka posrednik u prometu nekretninama, za svaku se državu mogu dobiti podaci što se u njoj od kvalifikacija traži za obavljanje te djelatnosti. Iz stoga se vidi može li netko kao hrvatski posrednik ispunjavati propisane uvjete za pružanje te usluge u nekoj državi članici.

Pravila su ipak koncipirana kako bi služila hrvatskim poduzetnicima koji žele obavljati djelatnosti u EU. S druge strane moraju biti i korisne za hrvatske građane kao potrošače i primatelje usluga.

Iskustvo je pokazalo, istaknuo je profesor Petrović, da pravila koja omogućuju kretanje pružatelja usluga i primatelja usluga, zapravo dovode do povećanja kvalitete usluga za nižu cijenu. Tako je i za hrvatske pružatelje i primatelje usluga, kojima je do sada europsko tržište bilo ograničeno, sada ono širom otvoreno.

Zanimanja čije se kvalifikacije automatski priznaju

Samo po sebi je razumljivo da ipak postoje struke i zanimanja koji su osjetljiviji. Dok se neke diplome automatizmom priznaju, neke su podložne strožim provjerama i predmet su dogovora na razini same Unije. No, ipak, sve je zasnovano na povjerenju koje jedne države članice imaju u druge.

Profesor Petrović ističe da su sva zanimanja na razini EU podijeljena u nekoliko skupina. Pojašnjava da su u prvoj skupini ona zanimanja u kojoj je priznavanje kvalifikacija 100 posto automatski. Tu spada sedam posebno reguliranih profesija: arhitekti, farmaceuti, stomatolozi, liječnici, medicinske sestre i tehničari te primalje.

Dakle, za ove profesije je Unija propisala minimalni sadržaj studija ili školovanja i zbog toga se njihove diplome priznaju automatizmom. Profesorica Josipović objašnjava da je europska direktiva ovo područje precizno razradila, od nastave do potrebnih sati praktične sastave. Tu su, navodi, države članice usklađivale kurikulume, a u toj je europskoj direktivi propisano i koja visokoobrazovna ustanova izdaje diplome koje se u drugoj državi članici smatraju kao dokaz da su potrebne kvalifikacije za ta zanimanja i ispunjene. Upravo se zbog toga u Hrvatskoj i moralo prilagođavati neke od obrazovnih programa da bi naši državljani bili konkurentni u EU i imali mogućnost automatskog zapošljavanja.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje – Nacionalni ENIC/NARIC ured

Važno je znati da pravila o kvalifikacijama vrijede i za zaposlene i za samozaposlene osobe. No, postoje i slučajevi kad ne postoje pretpostavke za automatsko priznavanje diploma. Tada se mora provjeriti stupanj obrazovanja, a moguće je i određivanje naknadnog polaganja određenih stručnih ispita ili uvođenje dodatne prakse.

To je, ističe profesorica Josipović, poprilično složen sustav. Olakotno je što i u ovom slučaju u svakoj državi članici postoji tzv. kontaktna institucija – kod nas je to Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Unutar nje se nalazi Nacionalni ENIC/NARIC ured (European Network of National Information Centres on academic recognition and mobility/ National Academic Recognition Information Centres). Taj je Ured dio Europske mreže nacionalnih izvještajnih centara o akademskoj pokretljivosti i priznavanju. Tu se provodi postupak priznavanja kvalifikacija i gdje se mogu dobiti sve informacije što se za koju profesiju traži.

No, što je s odvjetnicima? Kod njih se obrazovne kvalifikacije ne priznaju automatizmom, ali se priznaje činjenica da je netko već odvjetnik. Ako je netko već odvjetnik u jednoj državi, u principu, ističe Petrović, slobodno može pružati odvjetničke usluge u bilo kojoj drugoj državi. Uvjet je da se prijavi u nadležnu odvjetničku komoru.

Naši sugovornici naglašavaju da su sve informacije o priznavanju kvalifikacija dostupne na internetu te ih može naći na stranicama Europske unije.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali