'OZBILJNA UGROZA'

[FOTO] MOJ ŽIVOT U ZGRADI KOJOJ PRIJETI KROV OD 155 TONA: ‘Ostavljeni smo. Uz pandemiju i potres, tu je i treća elementarna nepogoda’

‘Cijela Hrvatska je zapravo osiromašena i prije potresa, a s koronom i potresom je još dodatno stradala, pogotovo u tim dijelovima zemlje. Razlozi devastacije nisu samo vezani uz pandemiju i potres, već mi imamo i treću elementarnu nepogodu – političare koji nas konstantno obespravljuju i osiromašuju’, kaže Katarina Peović, jedna od stanarki Mornaričke zgrade

Potres od 5,5 stupnjeva prema Richteru koji je 22. ožujka pogodio Zagreb oštetio je brojne objekte, a među njima je i deveterokatna zgrada u Ulici grada Vukovara 52, koja je poznata pod nadimkom “Mornarička zgrada”. Ona je prepoznatljiva po svojem valovitom krovu koji je još 1957., prije uvođenja protupotresnih standarda, projektirao priznati domaći arhitekt Stanko Fabris, zbog čega je proglašena zaštićenim kulturnim dobrom. Taj krov, težak oko 150 tona tona, nakon nedavnih potresa koji su zahvatili Sisačko-moslavačku županiju, prijeti odlamanjem od ostatka zgrade i padom na vrlo prometnu cestu zbog čega je Prometno redarstvo trakom ogradilo nogostup i prilaze zgradi. I to je zapravo sve što je dosad učinjeno kako bi se taj problem riješio.

Glumica Petra Kurtela na svome je Instagramu objavila potresno upozorenje: “Ako će itko od vas imati potrebu prolaziti križanjem Vukovarske i Savske ulice, izbjegavajte dio koji je ograđen, prijeđite cestu. Naime, zgrada je oštećena još u ožujku i betonska konstrukcija na vrhu zgrade od 140+ tona betona je popustila. Dodatnim potresima stanje se pogoršalo. Većina ljudi prolazi ovom cestom pa nije svjesna opasnosti. Nije ‘fake news’ jer se mi nalazimo u toj zgradi. Budući da od ožujka nitko nije skinuo konstrukciju koja je opasna po ljudske živote, nama stanarima preostaje da pokušavamo na ovaj način.”

Screenshot: Instagram/Petra Kurtela

Razgovarali smo sa stanarkom “Mornaričke zgrade”, saborskom zastupnicom Radničke fronte Katarinom Peović. Ona je također pokušavala apelirati na gradske institucije da provedu projekt sanacije. No, umjesto dizalica i radnika, iz Gradskog ureda za prostorno uređenje i izgradnju grada dobila je odgovor koji ju je zaprepastio.

“Suvlasnici predmetne višestambene zgrade bi trebali kontaktirati predstavnika suvlasnika i upravitelja zgrade o daljnjim aktivnostima za izradu tehničke dokumentacije i ishođenja potrebnih odobrenja za izvođenje radova sanacije. Grad Zagreb u ovom trenutku nije u mogućnosti vršiti popravke samih objekata ili njihovih dijelova koji su oštećeni u potresu”, stoji u odgovoru kojeg je potpisao pročelnik Dinko Bilić.

Foto: Facebook/Katarina Peović

“Osjećamo se ostavljeno i prepušteno sebi u trenutku kada bismo kao društvo trebali dobiti pomoć od institucija. U ožujku, nakon prvog potresa, preko mjesnog odbora sam tražila od grada Zagreba da se uključi u rješavanje problema. Također je vijećnica Gradske četvrti Trnje Iva Ivšić postavila pitanje Gradskom uredu za prostorno uređenje koje je pak odgovorilo da grad Zagreb nije u mogućnosti vršiti popravke objekata oštećenih u potresu, te da se stanari moraju sami za to pobrinuti. Nakon drugog potresa konstrukcija od 140 tona se dodatno destabilizirala. Ako ovakva ozbiljna ugroza za stanare i pješake nije trenutak kada grad i država uskaču u pomoć onda smo u problemima. Grad Zagreb, gradonačelnik kao i državne institucije snose odgovornost za takav odgovor i za takav tretman jednog ozbiljnog problema usred grada, u ulici gdje se odvija jako gust promet”, rekla je Peović u razgovoru za Net.hr.

Stanari prepušteni sami sebi

Statičari su zgradu posjetili odmah nakon zagrebačkog potresa, popisali štetu i procijenili stanje. Propisali su hitnu statičku stabilizaciju krovne konstrukcije te izradu projekta i elaborata za obnovu i rekonstrukciju cijele zgrade, uz zadržavanje tog prepoznatljivog, ali i opasnog elementa. Niti devet mjeseci nakon potresa ništa nije učinjeno, a samo jezive fotografije upozoravaju na opasnost koja se krije trideset metara iznad gradske žile kucavice.

“Predstavnici stanara su dobili sada garancije da će se ići u saniranje, stoga se nadamo da će ovaj problem uskoro biti riješen. No činjenica je da je prošlo devet mjeseci i da se ništa ne zbiva. Zamislite da smo cijeli grad tretirali na ovaj način, te da su svi dimnjaci koji prijete pješacima do danas ostavljeni da stoje”, rekla je Peović koja je ogorčena na reakciju gradonačelnika Milana Bandića i cijele gradske uprave. “Ovdje je problem funkcioniranja gradskih službi i grada uopće. Bandiću su, izgleda, u trenutku ovog potresa, prioriteti Snježna kraljica i skijanje na Sljemenu.”

No, čak i da krov ostane visjeti na nekoliko savijenih potpornih stupova, Peović ističe da se nekoliko obitelji, koje su živjele neposredno ispod opasne konstrukcije, odselilo još u ožujku zbog straha da će im ona pasti na stanove. Ima i onih, kaže, koji su u puno goroj situaciji. Povukla je nekoliko paralela s glinskim i petrinjskim područjem na kojem ovih dana pomaže u dostavi hrane i drugih potrepština stanovništvu. Cijela se Hrvatska ujedinila da pomogne tim ljudima, a tako su se i stanari Ulice grada Vukovara 52 ujedinili da pomognu – sami sebi.

UH, NADAJMO SE DA SE TO JOŠ DUGO NEĆE DOGODITI: Vanđelić otkrio što bi se dogodilo da 6,3 po Richteru zdrma Zagreb

Damir Vanđelić, privremeni ravnatelj fonda za obnavljanje Zagreba i okolice, na pitanje što se zbiva s ‘Mornaričkom zgradom’ u Vukovarskoj 52 najprije ustvrdio da po Zakonu o vlasništvu koji postoji 28 godina ovaj problem predstavlja problem vlasnika, stanara. Dakle po njemu sami stanari su odgovorni za uklanjanje 150 tona betonske nadstrešnice. No odmah iza toga je ustvrdio da je to ipak ‘teži zahvat nego što bi vatrogasci mogli izvesti’. Indirektno je priznao ono što svi znamo – da su s drugih zgrada opasne dijelove uklanjali vatrogasci, dakle javna služba. Samo zbog toga jer ovaj zahvat predstavlja kompleksniji zahvat od skidanja dimnjaka ne znači da država i grad nemaju nikakvu obavezu ukloniti neposrednu opasnost.

Dapače, Zakon o obnovi Zagreba, uređuje i novčanu pomoć za nužno privremeno uklanjanje opasnih dijelova zgrada koji su mogli odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi. Članak 35. određuje da vlasnici oštećene zgrade imaju pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove uklanjanja i pridržanja opasnih dijelova zgrade koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi. Stoga je vrlo čudno da se u ovom slučaju zbog kompleksnosti, ali time i veće opasnosti, na ovaj način reagira”, rekla je Peović.

‘KONSTRUKCIJA OPASNA PO ŽIVOT’: Glumica Petra Kurtela upozorila na oštećenu zgradu u Zagrebu

Siromaštvo je srušilo kuće u Petrinji

Ona je zajedno sa svojom Radničkom frontom i dijelom oporbe bila jedna od glasnih kritičarki Zakona o obnovi potresom oštećenih područja koji je nedavno proširen i na područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. Kao članica Mjesnog odbora Cvjetnica uspjela je ishoditi samo frapantni odgovor nadležnog gradskog ureda, a kao saborska zastupnica je upozoravala da je jedan od važnijih faktora pri procjeni šteta i obnovi objekata – siromaštvo.

“Što se tiče Radničke fronte i Zakona o obnovi grada Zagreba, mi smo kao stranka glasali za zakon nakon što je usvojena naš prijedlog. Zahtijevali smo da se usvoje socijalni kriterij te da se postavi imovinski i dohodovni cenzus, što je u konačnici i odobreno. Naša primjedba je bila da se onih 60 i 20 posto subvencija od države i grada proširi i na onih 20 posto koji su obveza stanara, za ljude slabijeg imovinskog statusa. Trenutno sam angažirana oko pomoći ljudima u Petrinji i Glini, nakon potresa, od prvog dana smo kao stranka tamo, dostavljali smo pomoć, cerade, hranu, higijenske potrepštine, naši članovi iz Istre su dostavili čak i dvije kamp-kućice. Cijela Hrvatska je zapravo osiromašena i prije potresa, a s koronom i potresom je još dodatno stradala, pogotovu u tim dijelovima zemlje. Razlozi devastacije nisu samo vezani uz pandemiju i potres, već mi imamo i treću elementarnu nepogodu – političare koji nas konstantno obespravljuju i osiromašuju. Nakon kriminalne pretvorbe i privatizacije, većina industrije i velikih privrednih subjekata je zatvorena. Nije isto osjetiti posljedice potresa ako imate ili ako nemate novca. Oni koji imaju će se snaći i u situaciji potresa i korone, oni koji nemaju – neće. Bila sam jučer u Majskim Poljanama. Nisu se te kuće srušile samo od potresa, već i od siromaštva, potres je samo pogurao stvari. Imate jednu ili dvije nove kuće koje su izgrađene nove i po standardima. One se nisu srušile. Ovo su istovremeno i posljedice siromaštva koje se stvaralo još ranije”, upozorava članica Radničke fronte.

Istaknula je kako nam neće pomoći niti najavljeni novac iz Europske unije, jer se on većinom daje putem kredita, koje će država, bez obzira na ekonomsku situaciju, morati otplatiti. Posljedice na domaću ekonomiju se već vide u drastičnim padovima BDP-a. Koronakriza je uzela svoj gospodarski danak. Iako zakon definira kako bi se obnova trebala provesti, pitanje je kome će domovi biti zaista obnovljeni, a tko će opet ostati po strani. Zbog malog broja građevinskih firmi obnova bi se mogla odužiti. Tako postoji i opasnost da poznati “valovi” s Fabrisove “Mornaričke zgrade” padnu na ulicu, “poklope” prolaznike i uzrokuju tragediju u srcu glavnog grada članice Europske unije. No, kako bi to spriječio, prema pisanju Večernjeg lista, prozvani gradonačelnik Bandić odlučio je da će Grad angažirati tvrtku koja će skinuti krovnu konstrukciju, ako je stanari u sljedećih desetak dana sami ne angažiraju. Dodao je i kako će se dogovarati oko računa. “Najvažnije je da ljudi nisu ugroženi”, poručio je.

MOŽE LI POTRES SRUŠITI ZGRADU IZGRAĐENU U POSLJEDNJIH 50 GODINA? Stručnjaci složni: Ne, ne može, ali samo ako je građena po propisima

Povratak na Net.hr