Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

I NIJE PRVI PUT

FENOMEN ‘TIHOG KONZERVATIVCA’ Politologinja objasnila ogroman nesrazmjer mandata i onoga što su predviđale ankete

Za toliki promašaj anketa krivo je nekoliko faktora, od niske izlaznosti do fenomena ‘tihog konzervativca’, ističe profesorica, dodajući kako je prije svega ključno shvatiti kako ankete daju sliku na dan kad su provedene, a ne na dan izbora

Predizborne ankete HDZ-u su davale od 52 do 57 mandata, a dobili su 66. Restartu su predviđale između 51 do 59, a podbacili su s 41. Domovinskom pokretu su sve davale 18, a oni dobili 16. Most je trebao imati od 4 do 9, a ostvarili su 8. Koalicija okupljena oko Možemo! dobivala je dva do tri mandata, osvojiliji su ih sedam.

Iako su, ako se usporede s onima ranijima posljednje ankete pokazivale trend rasta HDZ-a i pada Restart koalicije, nijedna nije predvidjela ovakvu dominaciju HDZ-a i potop SDP-a.

Još u izbornoj noći dali su se čuti glasovi kako su ankete lažirane i naručene, a u Mostu i kako bi ih trebalo zabraniti.

‘Problem je u interpretaciji anketa’

No  Marijana Grbeša-Zenzerović, profesorica političke komunikacije, za RTL ističe kako je stvar puno jednostavnija te je za toliki promašaj krivo nekoliko faktora, od niske izlaznosti do fenomena ‘tihog konzervativca’

„Ankete utvrđuju stanje javnosti na onaj dan kada su provedene. Problem je u medijskoj interpretaciji tih anketa. Prije svega! Budući da ih mediji predstavljaju kao stanje stvari na dan izbora. To je krivo i to je najčešći izvor konfuzije i izvor problema kada kažemo ankete su i ovog puta pogriješile”, ističe Marijana Grbeša-Zenzerović, profesorica političke komunikacije.

Obzirom na to da su ankete pokazivale trend pada Restarta, kada bi se ti podaci ekstrapolirali na dan izbora, rezultati istraživanja bili bi dosta bliži onima na izborima, osobito zato što su ankete provedene prije debata koje su vjerojatno dodatno naštetile SDP-u. Ulogu svakako igra i disciplina biračkog tijela, jer tradicionalno konzervativniji birači više odlaze na birališta. Pogledaju li se prošli parlamentarni izbori – što je niža izlaznost to je HDZ dobio više mandata.

‘Tihi konzervativac’

Ključan faktor je i to što glasači skloniji desnici često odbijaju odgovarati na ankete.

„To je nešto u teoriji što se zove ‘tihi konzervativac’. Dakle, to je pojava koja kaže da su konzervativni birači neskloniji odgovarati na ankete i davati točan odgovor i skrivati opciju za koga će glasati. To se kod nas dogodilo na prošlim europarlamentarnim izborima kad je strankama desnije od HDZ-a otišlo puno glasova. Taj ste moment imali i na Brexitu, kao i na američkim predsjedničkim izborima”, rekla  jeGrbeša-Zenzerović te pojašnjava  kako je u Americi čak 20 anketarskih kuća na nacionalnoj razini prednost dalo Hilary Clinton, a dobio je Trump. Kasnije je otkriveno da Trumpovi birači nisu imali povjerenja u istraživanja i ne vole telefonske ankete.

Neke zemlje zabranjuju ankete i po mjesec dana

Svi ti faktori doprinijeli su nesrazmjeru koji u konačnici izgleda ogromno i to ne prvi puta.  Na predsjedničkim izborima 2014. ankete su favorizirale Josipovića kojemu je mandat tada napadala Kolinda Grabar-Kitarović, a na izborima se dogodilo suprotno. Josipović je dobio 49 posto, a Grabar Kitarović 51.    Kod europarlamentarnih izbora,po anketama je HDZ dobivao 5 mandata, a ostvario 4. SDP je dobivao 3, a rezultat je bio 4 mandata. Pa smo nakon izbora naučili što je to “crni labud”.

Što se tiče zabrane predizbornih anketa, Grbeša-Zenzerović, kaže kako to ne bi bilo bez presedana.

“U Europi dosta zemalja brani objavljivanje javnog mnijenja tjedan ili dva tjedna prije izbora poput Slovačke ili Italije. Recimo, Češka ne da tri dana prije izbora. Neke zemlje Južne Amerike recimo brane i po mjesec dana prije izbora”, navela je Grbeša-Zenzerović.

 

 

Povratak na Net.hr