PRIČA IZ HRVATSKE

EVO TKO I NA KOJI NAČIN UPRAVLJA NAŠIM MIROVINAMA: HZMO ženu s presudom za prekršaj plaćao povećim mjesečnim iznosom

Renata Gecan Milek pravomoćno je osuđena 2018. godine sa 10.000 kuna zbog prekoračenje izloženosti imovine Raiffeisen Investa obveznicama Nexea, a nedavno je postala dijelom uprave Mirovinskog osiguravajućeg društva, za koji je raspisala Poslovni plan te dobila ukupno 200.000 kuna državnog novca preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

Renata Gecan Milek je od 1. srpnja prošle godine do nedavnog imenovanja u upravu Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva (MOD) na ugovor o djelu i bez ikakvog objašnjenja osim reference o izradi Poslovnog plana, od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje dobila ukupno 200.000 kuna, odnosno 20.000 kuna mjesečno, doznaje Večernji. Osim izrade Poslovnog plana, Gecan ima i reference iskustva rada u jednom investicijskom društvu, ali i sudsku presudu iz 2018. zbog prekršaja vezanih uz prekoračenje izloženosti imovine Raiffeisen Investa obveznicama Nexea.

“Renata Gecan Milek od 1. srpnja 2019. vanjska je suradnica HZMO-a zadužena za razvoj i implementaciju strategije osnivanja MOD-a, izradu nacrta poslovnih politika, poslovnih planova i ostale aktivnosti. U skladu s tim sklopljen je ugovor o djelu na iznos od 20.000 kuna mjesečno (neto), što je u skladu sa standardima financijske industrije, iskustvom i traženim referencama”, potvrdili su iz HZMO-a te istaknuli da zakon ne zahtijeva raspisivanje javnog natječaja za upravu MOD-a te da je Hanfa ustvrdila da ona ispunjava sve uvjete.

Pasivno prekoračenje

No, ista ta Hanfa je protiv Gecan Milek još 2012. pokrenula postupak na Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu koji je rezultirao presudom po kojoj je Raiffeisen Invest kažnjen sa 50.000, a ona sa 10.000 kuna. Po svemu sudeći, dobro su prošli, jer je dio optužnice otišao u zastaru, a Hanfa se, za razliku od drugih sličnih slučajeva, nije niti potrudila ovaj javno obznaniti na internetu.

“Tijekom cijelog postupka aktivno smo sudjelovali na svim ročištima te u konačnici pravno možemo uzeti u obzir samo konačnu presudu. Drugih prekršajnih ili kaznenih pravomoćnih presuda protiv gospođe Gecan Milek nema”, rekli su u Hanfi.

Visoki prekršajni sud u presudi navodi da je nedvojbeno utvrđena krivnja za prekršaj te da okolnosti u žalbi nisu takve da bi se okrivljenici mogli osloboditi za prekršaje koji se odnose na poštivanje ograničenja ulaganja u vrijednosne papire istog izdavatelja, što Hanfa istodobno naziva “pasivnim prekoračenjem”.

“S obzirom na značaj i primarno tehničku narav prekršajnog propusta i da je proteklo gotovo 10 godina od počinjenja prekršaja kao i činjenice da se radilo o solidarnoj odgovornosti gospođe Gecan Milek zajedno s ostalim osobama ovlaštenim za zastupanje, Hanfa je procijenila da to ne može biti zapreka za odgovorno upravljanje mirovinskog društva u budućnosti”, uvjereni su.

Solidarna odgovornost

Na isti se argument poziva i HZMO, što je u suprotnosti s pravorijekom Visokog prekršajnog suda. Zastara je, naime, nastupila za stavke iz članaka 30. i 47. Zakona o investicijskim fondovima, za koje je Gecan Milek osuđena, a koji se odnose na nepoštovanje procedure dužnosti vezane uz poslovanje, posredovanje u kupnji i prodaji vrijednosnih papira i nepoštovanje ograničenja ulaganja.

Iako svi građani imaju pravo na rehabilitaciju nakon sudskih postupaka, ona bi prema Prekršajnom zakonu trebala nastupiti tri godine od pravomoćnosti presude, što je u ovom slučaju tek 1. ožujka 2021. Odluka o osnivanju MOD-a donesena je pak 5. lipnja 2019. No, s obzirom na to da se u Hanfi pozivaju na solidarnu odgovornost, a da je RBA Gecan Milek nakon pokretanja postupka nagradila foteljom direktorice privatnog bankarstva, čini se da odluka o upravljanju MOD-om nije bila isključivo njezina.

Pitanje jest je li istodobno s rastom izložnosti obveznica u investicijskom društvu, ona istovremeno padala u banci. Unutar RBA postoje i drugi fondovi u koje su se obveznice mogle prebaciti, no u MOD-u, koji također ulaže u obveznice, nema prelijevanja, pa bi u sličnom slučaju odgovornost opet mogla biti “solidarna”. U HZMO-u ionako kažu da je na Planu radila grupa stručnjaka; kojih i za koju cijenu – nije poznato.

 

Povratak na Net.hr