Govoreći o tijeku popisa stanovništva koji je još u prvoj fazi samopotpisivanja, ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković je za Večernji list otkrila da građane najviše zbunjuje ako ne žive na istoj adresi koja im piše na osobnoj.
"Ono što mi naglašavamo cijelo vrijeme je da popisujemo onu adresu na kojoj doista žive. Mi ne provjeravamo prebivališta, niti istinitost podataka koje nam daju. Naš popis temelji se na izjavi”, rekla je Brković.
Na pitanje može li se dogoditi da MUP koristi podatke kasnije protiv građana, naglasila je da su svi naši podaci tajni. "Niti jedna institucija nema pristup njima. Nitko nema pravo kontrolirati izvještajne jedinice na temelju naših podataka", dodala je.
Kontrola obuhvata popisa
Brković je objasnila i ono što mnogima još uvijek nije jasno, zašto će, naime, popisivači ponovno ljudima pokucati na vrata nakon samopopisivanja.
"Zato što nakon uspješnog samopopisivanja dobivate kontrolnu šifru koju je potrebno zapamtiti ili zapisati jer ju treba predati popisivačima. To nama služi kao kontrola obuhvata popisa. Svaki popisivač zadužuje oko 250 adresa. Nama je bitno da on obiđe sve adrese. Ukoliko nikoga ne pronađe kući, ta adresa se vodi kao prazan stan", kaže Brković.
Postavlja se pitanje i što će biti ako popisivač ne zatekne nikoga u stanu ili kući iako se osoba već samopopisala.
"Popisivač će više puta izlaziti na teren. Bilo bi dobro ukoliko nema nikog u stanu da šifru ili preda susjedu ili je može staviti na vrata, jer nju nitko ne može zloupotrijebiti. Popisivač će ostaviti obavijest gdje je bio i kontakt na koji ga se može obavijestiti o šifri ili terminu popisivanja", rekla je Brković.
