OVDJE JE HRANA JEFTINIJA / Na Zelenoj tržnici nudi se sve i svašta: Cijene su povoljnije, no postoji nekoliko caka

Iako su cijene na Zelenoj tržnici nešto jeftinije, prodavači uvjetuju kupnju na veliko, a njihova je roba sumnjivog porijekla

2.9.2021.
15:00
Patrik Macek/PIXSELL
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Kupujemo li domaće? Za vrijeme lockdowna, kad preko granice ni muha nije smjela proći, Hrvati su se oslanjali na kupnju domaćih proizvoda. No, s popuštanjem restrikcija vratio se uvoz, a time su i trgovački centri postali puniji robe, ali i kupaca.

"Sezona zimnice zapravo je pri kraju, ali ne ide baš najbolje. Ljudi su preplašeni, puno se piše o lošoj sezoni i visokim cijenama, nema se para, ali kod nas se tu još uvijek može jeftino kupiti. I na kile", govori za Večernji jedna prodavačica na zagrebačkoj Zelenoj tržnici.

Uredno posloženo voće i povrće mirisom mami kupce koji su - rijetki. "Nismo mi veletržnica malo dalje, gdje već ujutro oko četiri sata kojekakvi poduzetnici čekaju ispred hladnjača, nerijetko i bofl robu iz uvoza samo da bi na njoj što više zaradili. A ovo sve što vidite, to smo mi i naše obitelji proizveli u Hrvatskoj. Tek onih nekoliko štandova dolje su vam prekupci", objasnio je jedan prodavač.

Tako kilogram zelja košta osam kuna. Za one koji kupe cijelu gajbu, cijena se spušta na četiri kune po kilogramu. Mrkva je između četiri i osam kuna, dinja po šest, lubenica tri, a češnjak 25 kuna po kilogramu.

"Ne razmišljam je li skupo, nego je li domaće. Ipak, roga je tu prije nekoliko dana bila 10 kuna, a danas je sedam kuna za kilogram", objašnjava Zagrepčanka Gordana Stanić, koja je došla po papriku za ajvar.

Poskupjelo posvuda

Ovih su dana zbog skupoće na udaru mahune. Njih na Zelenoj tržnici gotovo da i nema. Oni koji nešto i imaju tvrde da su kupci, a kad se pojavi policija, zatvaraju se u svoje kamione i kombije. Na tržnicu u Utrinama cijena je u srijedu bila između 30 i 40 kuna po kilogramu, na Zelenoj "samo" 25. Mladi grah u mahuni košta 13 kuna po kilogramu, no većina prodavača uvjetuje kupnju na vreće, koje imaju 15 ili 16 kilograma. Isto je i s ciklom. Najviše je poskupio krumpir.

"Povrće je u prosjeku poskupjelo i 50 posto. Godina je bila loša, sušna, proizvodnja duplo skuplja i sve to utječe na cijene. Krumpir je sad čak četiri kune, a lani smo ga prodavali po kunu-dvije. S lanjskim rekordnim urodom početkom ove godine davali smo ga i za 50 lipa jer ga je bilo previše i propadao je, dok je ovogodišnji urod i 70 posto lošiji te računam da će nam iduće godine već u siječnju pofaliti domaćeg krumpira", govori obrtnik Jasmin Novaković, koji prodaje robu kooperanata, obitelji i prijatelja iz Virovitice i Varaždina.

Na gradskim tržnicama krumpir je od šest do osam kuna po kilogramu, paprika babura je na Zelenoj tri do četiri kune jeftinija nego u gradu. Razlika u cijenama vidljiva je i na drugim proizvodima. "Luk za turšiju je pet do osam, sitniji i dinamitniji po 10, a ovaj standardni između tri i pet kuna. Na Dolcu ili Utrini za 8-10 kuna. Grožđe košta 8-15 kuna, a na gradskim tržnicama 20-25. Mini krastavci za kiseljenje također su rijetka roba na štandovima pa se cijene od 18 do 20 kuna u prosjeku, negdje i za 25", govori prodavačica Ana Benić.

Ako se pita prodavače na Zelenoj tržnici, većina će reći kako je za posao bolja bila prošla godina, unatoč svim restrikcijama. S nestankom fiskalnih blagajni upitno je što je domaće, a što strano. Ipak, u usporedbi s ostalim gradskim tržnicama, na Zelenoj je roba jeftinija za 50, čak i 100 posto. Tome djelomično pridonosi i činjenica da se ondje prodaje na veliko.

Hrana postaje strateško pitanje

Profesor Ivo Grgić sa Zavoda za agroekonomiku i ruralni razvoj Agronomskog fakulteta tvrdi da se svake godine čuju prigovori o cijenama hrane. Prodavači se žale da ih ugrožava jeftin uvoz, a da oni ne mogu proizvoditi jeftino, dok kupci gledaju u svoj džep i govore da je sve skupo.

"U pravu su i jedni i drugi. No treba znati da sve počinje onda kada se poljoprivredom počinje baviti sve manje ljudi koji trebaju proizvoditi za veći dio ostalih. Hrana postaje roba kao sve drugo pa osim ponude i potražnje na cijenu utječu i drugi čimbenici, često i u sferi spekulacija. Hrana tako sve više postaje strateško, a sve manje prehrambeno pitanje, dok istodobno hrane u svijetu ima previše, a gladnih i pothranjenih još i više", govori Grgić.

Ova je godina, smatra Grgić, atipična. Uz posljedice pandemije zavladali su vremenski ekstremi koji su ostavili negativne posljedice na proizvodnju na otvorenom. Manjak proizvodnje i visoki troškovi podigli su cijene, od kojih dugoročno neće profitirati nitko.

"Jedne će uljuljati početno u nerealne dobitke, a drugi će tražiti one jeftinije artikle, često sumnjive kakvoće. U vrijeme straha najlakše se prazne skladišta hrane na izmaku valjanosti, a uvoznici potiču da, što je legitimno, još više zarade na strahu potrošača od nestašica", upozorio je Grgić.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali