Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

STRATEŠKI CILJ

HRVATSKA IZ EUROPE DOBILA ZELENO SVJETLO, ALI POZNATI ANALITIČAR UPOZORAVA: ‘Schengen nije što je nekad bio’

Piculina europarlamentarna grupacija S&D (socijalisti i demokrati) predložila je novo razmatranje proširenja Schengena na novije članice.

Europski parlament je u tematskoj raspravi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu podržao ulazak Hrvatsku šengensku zonu, što bi se, po očekivanjima hrvatskih europarlamentaraca, moglo dogoditi 2019. godine. Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, Tonino Picula, objasnio je što bi to značilo za Hrvatsku i Europu.

Dio granica zaštićene je žilet-žicama pa se mnogi pitaju što će to značiti za novi Schengen i hoće li se žica preseliti na granice Hrvatske prema istočnim susjedima.

EUROPSKI PARLAMENT PODRŽAO ULAZAK HRVATSKE U SCHENGEN: Strateški cilj ostvarit ćemo 2019.?

Manjak povjerenja među članicama

‘Izbjeglička kriza i terorizam su posljedično, između ostalog, doveli do manjka povjerenja među državama članicama. Zbog toga danas imamo kontrole na vanjskim granicama, ali i sustavne provjere u bazama podataka svih osoba koje ulaze ili izlaze iz šengenskog prostora, uključujući i stanovnike Europske unije’, komentirao je Picula za DW.

Potrebno je pronaći balans između sigurne Europe i Europe koja nije opasana bedemom, smatra Picula.

‘Europa zaista ne smije postati tvrđava opasana nepremostivim bedemom, no također, Europa koja nije sigurna ne može biti simbol blagostanja i otvorenosti. Treba jačati povjerenje, ali i sustave sigurnosti. Pitanje je političke mudrosti i dogovora – pronaći balans između jednog i drugog. Trebamo se fokusirati na europsku solidarnost i rješavanje problema suradnjom, koliko god bili složeni’, objasnio je europarlamentarac.

Hrvatska bi imala koristi

Piculina europarlamentarna grupacija S&D (socijalisti i demokrati) predložila je novo razmatranje proširenja Schengena na novije članice. Picula sam smatra kako bi Hrvatska mogla imati koristi prvenstveno zbog lakšeg i bržeg prolaska turista iz drugih zemalja EU-a preko granice RH.

Picula je objasnio i što bi eventualno proširenje Schengena značio za BiH i njezine građane.

‘Na mogućnosti putovanja građana BiH u EU puno će više utjecati ukupna regulativa granične problematike EU-a, nego samo članstvo RH u Schengenu. Primjerice, uvođenje sustava ETIAS, tj. planirano obvezno najavljivanje putovanja građana država Zapadnog Balkana u EU nije bilateralno pitanje. No, ključna stvar vezana za Schengen jest to što EU počiva na međusobnom povjerenju zemalja EU-a da se vanjske granice Unije pouzdano štite, te da članice na rubu ne dopuštaju da se bilo kakva prijetnja propusti preko njihova teritorija prema unutrašnjosti EU-a’, kaže Picula.

Hrvatska je članica EU-a s najduljim dijelom vanjske granice Unije prema trećim zemljama. Od toga, s BiH dijeli otprilike tisuću kilometara zajedničke granice.

‘Već sad, u prilagodbi našeg prekograničnog režima za Schengen, uvedene su promjene koje omogućuju ispunjenje šengenskih uvjeta za RH, ali značajnije ne ugrožavaju dosadašnji život i navike stanovništva s obje strane granice. Ovaj pripremni period je važan kako bi i jedni i drugi zapravo naučili živjeti s novim graničnim režimom, ali i razvili graničnu infrastrukturu’, zaključuje europarlamentarac.

Jakić: Schengen nije više ono što je bio

Vanjskopolitički analitičar Tomislav Jakić ne dijeli Piculino mišljenje.

‘U neku ruku je čak ironično govoriti o tome što bi ulazak u šengenski prostor značio za RH danas kad već na slovenskoj granici imate bodljikavu žicu. Schengen, nažalost, nije više ono što je bio ili je trebao biti. Europa zasnovana na ideji slobodnog prolaza ljudi, roba i ideja, pretvara se u skup nacionalistički orijentiranih država usredotočenih na vlastiti suverenitet, gotovo u smislu 19. stoljeća. I to zatvarajući svoje vanjske granice pred svima koji su u Europi – baš onoj kakvu su zamislili njeni idejni tvorci – poželjeli naći sklonište’, kazao je Jakić.

Povratak na Net.hr