Na troškove energenata, električne energije i plina, prosječno kućanstvo u Hrvatskoj mjesečno izdvoji više od 10 posto svoga budžeta, a građani su posebno osjetljivi na ta poskupljenja.
Poslovni dnevnik piše kako je u prva četiri mjeseca ove godine godišnji rast cijena energenata bio veći od ukupne inflacije, što se naročito odnosi na cijenu plina u travnju (+7,2 posto na godišnjoj razini). Rast cijene struje u tom je razdoblju bio osjetno manji (1,1 posto) no poskupljenje električne energije tek se očekuje. Bez obzira na poskupljenja, cijene tih energenata u Hrvatskoj su još uvijek niže u usporedbi s ostatkom EU.
Nižu cijenu plina imaju samo Rumunjska i Mađarska
U najnovijem Eurostatovu pregledu razine cijena u drugom polugodištu 2018. i njihovih promjena u odnosu na isto razdoblje godinu prije, Hrvatska je među samo četiri članice s padom cijena plina (-2,5 posto). Nižu cijenu plina od Hrvatske i dalje imaju samo Rumunjska i Mađarska. Istodobno, cijene struje kod nas su u istom razdoblju porasle 6 posto što je, pak, brži rast od europskog prosjeka. Povećanje na 13,2 eura za 100 kWh svrstava nas cijenom na 23. mjesto u EU, gdje je prosječna cijena 21,1 euro za 100 kWh, piše Poslovni dnevnik. Međutim, prema paritetu kupovne moći tih 13,2 eura 'ispada' 20,5 eura i mnogo je bliže prosjeku EU.
Cijene električne energije za kućanstva u EU su u istom razdoblju porasle 3,5 posto, a plina 5,7 posto. No, u Hrvatskoj je udio poreza i drugih nameta u cijenama elektirčne energije i plina znatno manji od prosjeka EU: kod plina je taj udio 20 posto (27 posto u EU), a kod elektirčne energije 22 posto (37 posto u EU).
