Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

UVOĐENJE EURA

EKONOMSKI STRUČNJACI ZABRINUTI ZBOG UVOĐENJA EURA: ‘Novac je oružje snažnije od vatrenog, prelako se odričemo kune’

‘Hrvatska nije iskoristila potencijal koji pruža vlastiti novac, nego je slijepo pristala na ovisnost o politici središnje banke EU-a’, kazao je Drago Jakovčević, stručnjak s Katedre za financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu komentirajući posljednje najave ministrice gospodarstva i potpredsjednice Vlade, Martine Dalić koja je proteklog tjedna kazala da je, po mišljenju vlade i Hrvatske narodne banke, upravo sada dobar trenutak za konačnu eurizaciju.

Prema mišljenju ministrice gospodarstva kao i Vlade Republike Hrvatske, Hrvatska je odličan kandidat za euro zbog strukture financijskog sustava zemlje. Hrvatski građani, prema izjavama koje dopiru iz redova vladajućih, masovno štede u dotičnoj kontinentalnoj valuti, a i njome obavljaju veće transakcije s npr. autima i nekretninama.

I dok se s jedne strane mogu čuti poruke kako je dosadašnji odnos prema euru bio dobar, da nema ničeg spornog  u tome da Zagreb udovolji željama vanjskih financijskih centara moći, kao što su MMF ili Svjetska banka, s druge strane domaći ekonomisti smatraju da bi takva monetarna politika fatalno naštetila hrvatskoj proizvodnji te izvozu.

LOVRINOVIĆ PROTIV UVOĐENJA EURA: ‘Ukrcat ćemo se na brzi vlak prema Grčkoj’

SCENARIJ OD KOJEG HRVATI STRAHUJU: Hoćemo li dobiti europske cijene, a zadržati – hrvatske plaće?

‘Hrvatska nije iskoristila potencijal koji pruža vlastiti novac, nego je slijepo pristala na ovisnost o politici središnje banke EU-a. Time se odrekla i najvećeg uporišta svog suvereniteta. No, s izuzetkom mandata guvernera Pere Jurkovića, treba reći da se HNB oduvijek bio sklon povinovati moćnijima, bilo da su nalozi dolazili iz Beča ili Budimpešte, Beograda ili Frankfurta’, rekao je Drago Jakovčević, stručnjak s Katedre za financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, zaključujući kako su implikacije toga, nažalost, dalekosežne.

‘Novac je oružje snažnije od vatrenog, a zemlja koja ga se tako lako odriče, dakle, nije razvila odgovornost prema narodu. Znate, kad je Velika Britanija odbijala pristup europskoj monetarnoj uniji, jednostavno su se opravdali frustracijom da na svojim novčanicama ne žele ništa osim svoje kraljice Elizabete. E pa ako ćemo tako, onda slobodno napišite da je Drago Jakovčević frustriran ukoliko mu na domaćoj banknoti više neće biti Radić ili Marulić’, kazao je Jakovčević za DW.

SPREMNA JE STRATEGIJA ZA UVOĐENJE EURA: Hrvatska bi već 2022. mogla imati novu valutu; ANKETA!

Dodao je kako je kuna preaprecirana te da smo mi jedina zemlja koja je sistematski porušila svoje industrijske, proizvodne kapacitete i na njima izgradila trgovačke centre.

‘Zato se Slavonija iseljava! Zato što više ne možemo konkurirati jeftinom uvozu i jeftinom euru! Ta valuta nije u našem interesu, ovakva kakva jest, nego u interesu velikih igrača’, dodao je.

Neven Vidaković, ekonomist sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta smatra da je euro sam po sebi izuzetan projekt.

‘Vremenom će se, također, vjerojatno zadovoljiti i kriterij manjeg duga Hrvatske obzirom da imamo državne financije s praktično nula deficita te rast BDP-a’, napominje Vidaković.

Dodaje kako nepoznanice ili čak već poznate opasnosti leže na drugoj strani, onoj EU-a naspram RH. Hrvatska bi prema najavama stupila u proces uvođenja eura koji je nužno srednjoročan i teško da se može okončati prije 2022. godine.

‘Europa ne zna odgovor kako će visokozadužene zemlje, poput Francuske, vratiti svoj dug. Europa nije fiskalno stabilna pa da bismo se zalijetali u eurozonu. Pitao bih primjerice: ako kamatne stope na državni dug Italije, Francuske i Španjolske budu za dva posto veće, koji im je fiskalni plan? Ta nemojmo mi tamo nekog uvjeravati da primimo euro, neka Europa uvjerava nas! A mi bismo, znači, morali biti skeptični pa sto put iznova porazmisliti o svemu, što ni približno nije slučaj’, rekao je Vidaković za Deutsche Welle.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr