STIŽE KORONAKRIZA

EKONOMISTICA JASNO OBJASNILA ŠTO NAS ČEKA: ‘Vjerojatno uskoro nećete kupiti ni nove kućanske aparate ni novi automobil’

Profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i stručnjakinja za financije Marijana Ivanov upozorila je da pravi razmjeri koronakrize tek stižu te da se gospodarstvo, a time i životni standard mogu pokrenuti jedino pametnim ulaganjem novca

“Kad ste zadnji put nabavili novi kućanski aparat? Kupili ste stan taman nešto prije krize 2008. ili možda koju godinu prije. Mašina za pranje rublja i perilica za suđe sad su već na izdisaju i ne odrađuju posao kako treba. Opet ćete ih popraviti kako biste izbjegli veliki trošak, ali vjerojatno je vrijeme da kupite nove. Auto je iz 2010. ili možda 2006. Hoćete li nastaviti popravljati stari automobil dok ide ili ćete kupiti novi?

Vjerojatno uskoro nećete kupiti ni nove kućanske aparate ni novi automobil – iako su krediti relativno povoljni, a kupnja na veliki broj rata je lako dostupna. Nakon šest godina prethodne recesije, svi smo postali suzdržaniji u razmjerima potrošnje. Plaće su uglavnom niske ili ih prebrzo potroše i oni s većim dohotkom. Zalihe štednje su za većinu vrlo niske – ne postoje, a izuzetak su onih 20 posto deponenata ili možda tek pet posto kućanstva koji raspolažu s više od 90 posto novca u bankama. Kako bi brže izašli iz koronarecesije, imućniji bi trebali trošiti i investirati što više. Jer mogu! Jer vole Hrvatsku, a ona neće ekspandirati zbog srca nego razboritog ekonomskog ponašanja. Kupujte hrvatsko!”, započela je svoj komentar u RTL-ovu uvodniku Marijana Ivanov, redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Ivanov tvrdi da je sada još teže priuštiti si nekretninu ili kućanski aparat negoli prije 12 ili 15 godina, jer troškovi života rastu, usprkos pričama guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića o inflaciji od gotovo nula posto. Naime, više nitko nema zagarantiran posao, a plaće u bilo kojem trenutku mogu pasti, a rate kredita rasti. Korona-kriza je samo ubrzala nestabilnosti

“Prema zadnje raspoloživim podacima za 2018., 43 posto kućanstva u Hrvatskoj vrlo teško ili teško sklapa kraj s krajem, a s malim teškoćama oko 40 posto. Dvadeset posto osoba živi u kućanstvima koja zbog financijskih teškoća kasne s plaćanjima režija. Oko 50 posto osoba žive u kućanstvima kojima su ukupni troškovi stanovanja znatno financijsko opterećenje, a onih rijetkih, za koje to nije slučaj, je svega pet posto.

PODUZETNICI I OD NOVE VLADE OČEKUJU POTPORE ZA OČUVANJE RADNIH MJESTA: ‘Ne učinimo li tu stvar, oporavak će predugo trajati’

Spirala zaostajanja

Podaci za 2019. vjerojatno nisu bitno različiti, ali godina je bila dobra za biznis, javne financije i osobne financije onih koji ‘rastu’ zajedno s uzletom u ekonomiji. Prošle godine smo imali proračunski suficit. Veća potrošnja kućanstava je znatno povećala porezne prihode države. BDP je ostvario pristojan rast od 2,9 posto. Izvoz se solidno povećavao, turistička sezona je bila izvrsna, a nezaposlenost na minimalnoj razini… I taman kad je krenulo, COVID-19 pandemija s učincima na zaključavanje nacionalne i globalne ekonomije. I tu smo gdje jesmo”, tvrdi Ivanov.

“Bilo bi izvrsno da smo veliki proizvođači trajnih kućanskih dobara i automobila, jer bi država mogla stimulirati takve nabavke kako bi se zavrtio novac i ekonomija – kako bi s rastom potrošnje i investicija povećali BDP. Kako bi nas manje pogodio zastoj globalne ekonomije i odustajanje od investicija i konzumacije u uvjetima društvenog distanciranja. Ali nismo takva ekonomija. S obzirom na to da većinom uvozimo, uz postojeću strukturu ekonomije ostaju nam mogućnosti stimuliranja proizvodnje domaće hrane, potpore izvozu i domaćoj turističkoj potrošnji, odnosno potpore za očuvanje postojećih radnih mjesta. Promjenu i stvaranje neke nove bolje strukture ekonomije ostavljamo za budućnost, iako će pametne ekonomije, s akumuliranim financijskim rezervama, korona-krizu iskoristiti za svoju ekspanziju”, tvrdi Ivanov.

Cijeli tekst profesorice Ivanov možete pročitati OVDJE.

HRVATSKA JE MEĐU TRI NAJPOGOĐENIJA GOSPODARSTVA U EU-U: Znalo se da ćemo najteže stradati, a jasno je i zašto…

MISLILI STE DA NE MOŽE GORE? Europska komisija predviđa još veći pad hrvatskog gospodarstva! No, nazire se i jedna dobra vijest

Povratak na Net.hr