Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ULAZAK U EUROZONU

‘BRZO ĆEMO ZABORAVITI KUNU’; Ekonomisti o euru: ‘Neki proizvodi će jako poskupjeti, drugi neće, ali psihološki efekt će na prvu biti negativan’

Problem je, prema Nevenu Vidakoviću, što ekonomije unutar eurozone počinju erodirati pa je cijena stabilnosti svaki put sve veća, dok Velimir Šonje smatra kako su i mala gospodarstva, poput Hrvatske, duboko integrirana u Europu pa kad je kriza u Italiji i Njemačkoj, onda je kriza i kod nas

Europska središnja banka i Europska komisija prošloga petka su objavile da je Hrvatska ušla u Europski tečajni mehanizam, što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj. O uvođenju eura u Hrvatskoj u emisiji Pressing televizije N1 govorili su ekonomisti Velimir Šonje i Neven Vidaković.

Šonje smatra da je koronakriza pokazala snagu eura i Europske unije, dok Vidaković smatra da je zajednička europska valuta najveća stvar ikad napravljena, ali da su euro i eurozona nestabilni.

HRVATSKA VEĆ OD SUTRA U ČEKAONICI ZA EURO: Doznaje se da će se odobriti važan korak prema uvođenju europske valute

‘Eurozona može pomoći lakšem izlasku iz krize’

“U ova tri mjeseca vidjeli smo snažne monetarne i fiskalne reakcije. Šire gledano, zapravo imamo neviđeno izdašnu reakciju koja ide protiv krize”, kazao je Šonje.

Vidaković, pak, kaže da se ne možete proizvoditi novac i jednostavno očekivati da će se sve riješiti. “Ova koronakriza je samo ukazala na sve probleme eurozone”, dodao je.

S druge strane, Šonje kaže kako se pokazalo da “europodručje može smiriti situaciju i pomoći zemljama da lakše izađu iz krize”.

Problem eurozone i eura je, prema Vidakoviću, što postoje “dvije Europe” i što, kako kaže, ekonomije unutar eurozone počinju erodirati pa je cijena stabilnosti svaki put sve veća. Šonje je na to odgovorio rekavši kako su i mala gospodarstva, poput Hrvatske, duboko integrirana u Europu pa kad je kriza u Italiji i Njemačkoj, onda je i kod nas.

“Kad će nama trebati niska kamatna stopa, trebat će i drugim zemljama EU-a i ECB će je smanjiti”, dodao je Šonje.

HRVATSKA ĆE UVESTI EURO NAJRANIJE 2023. GODINE: Evo koliko ćemo kuna moći zamijeniti za jedan euro

‘Vjerojatno će doći do pada kamatnih stopa’

Na pitanje što zapravo znači ulazak u europski tečajni mehanizam, Šonje je kazao da ne znači mnogo.

“Oko tečaja od 7,5345 tržišni tečaj može plivati plus-minus 15 posto, što je vrlo široko. Suštinskih promjena u tečajnoj politici u okviru europskog tečajnog mehanizma neće biti”, kazao je i dodao da će Hrvatska u uvjetima gospodarskog oporavka 2022. godine vjerojatno ispuniti kriterije iz Maastrichta.

Također, Šonje je kazao da se ne bi trebalo opterećivati rokom u kojem će Hrvatska uvesti euro, jer u ovoj krizi, kako kaže, teško je reći što će biti i prije 2023. Građane, pak, ponajviše brine koliko bi se uvođenje eura moglo odraziti na životni standard. Vidaković je kazao kako će “neki proizvodi jako poskupjeti, a neki drugi uopće neće promijeniti cijenu, primjerice stanovi”.

“Mali broj proizvoda će poskupjeti. Već smo dva puta mijenjali valutu. Kamatna stopa ugovorit će se između klijenta i banke, vjerojatno će doći do pada kamatne stope”, smatra Vidaković.

JESMO LI SPREMNI ZA UVOĐENJE EURA? Europska središnja banka secirala pet najvećih hrvatskih banaka: Evo kako su prošle…

Ekonomisti Velimir Šonje i Neven Vidaković (izvor: N1)Foto: screenshot / N1

‘Cijene više neće biti 100 nego 15’

Vidaković smatra da će psihološki efekt prelaska na euro inicijalno biti negativan, primjerice, kad umirovljenici s 2000 kuna mirovine shvate da im je mirovina manja od 300 eura.

“Isto tako, cijene više neće biti 100 nego 15. Brzo ćemo zaboraviti da smo nekada imali kunu”, pripomenuo je.

Što se tiče zemalja u kojima su nakon uvođenja eura porasle plaće (Slovenija, Slovačka…), Šonje kaže da sam euro nije bio uzrok toga. Slovačka je, recimo, dobro rasla zahvaljujući autoindustriji koju je privukla.

“Naši strukturni problemi će ostati, rizik države će ostati. Euro je dobra prilika, nikako ne i rješenje”, kazao je Šonje na N1.

Na pitanje zašto Poljska, Mađarska i Češka ne žure s uvođenjem eura, Vidaković je kazao da u tim zemljama vide kako u eurozoni postoje problemi koji se ne rješavaju te da se u ovoj krizi vidi kako se “Europa ne može nositi s Amerikom i Kinom”. Šonje, pak, uzrok vidi u antieuropskim vladama u Mađarskoj i Poljskoj.

“To je politika, a ne ekonomija. Poljska je specifičan slučaj, ona ima mogućnost da domaćom politikom napravi nešto bolje nego što bi napravio ECB”, kazao je Šonje.

SKEPSA OKO UVOĐENJA EURA: Hrvati vole svoju nacionalnu valutu. Boje se da će imati manje u novčaniku i da će im život biti skuplji

Past će BDP i životni standard, a rasti nezaposlenost

“Slažem se da Europa ne funkcionira na federalnoj razini, niti treba, jer nije federacija. Europa je spora jer se nacionalne države dugo usuglašavaju dok se ne postigne dogovor. Naučili smo od 2008. da se Europa dugo dogovara, ali se na kraju dogovori. Europa ima gospodarske probleme, ali je posljednjih godina osnažena. I dalje je ekonomski najatraktivnije područje svijeta. Grčka i talijanska kriza dobrim dijelom su posljedica njihovih pogrešnih nacionalnih politika – ranijeg zaduženja, korupcije, neefikasnosti. Europske institucije kao i euro su zapravo samo prilika”, ustvrdio je Šonje.

Na pitanje što nas očekuje najesen, kada se budu osjetile prave posljedice koronakrize, Vidaković je odgovorio da ćemo se, kao i 2008. i 2009., morati suočiti s našom ekonomijom.

“Odabrali smo da nam ne treba proizvodnja, da imamo 500 teritorijalnih jedinica. Sada ćemo vidjeti posljedice takvog odabira. Očekujem porast nezaposlenosti, pad BDP-a, rast lošeg standarda i ovisnost o 10 milijardi eura koji su upitni”, rekao je Vidaković.

Šonje smatra da će oporavak ovisiti o brzini prolaska epidemije.

“Nezaposlenost će u drugoj polovici godine rasti, već sada je za nekih 30.000 veća nego lani, možda će se i udvostručiti. U optimističnom scenariju, oporavak bi trebao početi na proljeće 2021. Europski novac neće riješiti taj period, neće nam pomoći da ne udarimo u dno. Trebat će vrijeme i za izvlačenje tog novca. Izlazak iz krize bio bi lakši, ali od udaranja u dno nas euro ne bi spasio”, zaključio je Šonje.

EKONOMIST O UVOĐENJU EURA: ‘Narod misli da je euro zlato. Euro jest zlato, ali rudnik zlata ima Njemačka, a ne Hrvatska’

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr