Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

DRUGI PUTA ĆE PAMETNIJE

E, KAD BI TAKO I MI, NITKO SE VIŠE NE BI PENJAO U JAPANKAMA: Neozbiljnim ‘planinarima’ spašavanje će naplatiti čak 10.000 eura!

Ponekad je teško povući granicu između nesreće uzrokovane objektivnim i subjektivnim opasnostima i okolnostima. Pitanje je bismo li naplatom utjecali na to da nas ljudi ne zovu kad im treba pomoć jer se boje koliko će im se akcija naplatiti, kaže Jadran Kapović iz HGSS-a

Španjolski planinari, 36-godišnja žena i 45-godišnji muškarac, prije nekoliko dana zapeli su u talijanskim Alpama, ali se pritom neozbiljno ponijeli prema službama za spašavanje. Probleme su doživjeli pri usponu na Tre Cime di Lavaredo u Dolomitima, a u spašavanju su sudjelovala čak četiri tima službe za spašavanje, piše Slobodna Dalmacija. Iako su ih spasioci htjeli evakuirati, par je u dva navrata odbio pomoć, da bi se onda predomislili i prihvatili evakuaciju helikopterom i prebacivanje do najbližega planinarskog doma. Spasioci su zbog njih bili “podignuti” i prethodnog tjedna, kad su pronađeni noću s drugim parom planinara, nisu imali svjetla i zaglavili su među stijenama, prenose agencije.

Četiri akcije spašavanja za iste ljude: Sad će im zapapriti

“Organizirati četiri odvojene akcije spašavanja za iste ljude je rekord”, rekao je za talijanske medije voditelj hitne službe Giovanni Cipollotti. Talijanski mediji navode da je takav nemaran odnos i maltretiranje spasioca toliko iritiralo talijanske službe da će Španjolcima ispostaviti račun koji će biti i do 10.000 eura (oko 74.000 kuna). Naime, akcije za unesrećene i dalje su besplatne u Italiji. No, za one koji su svojim nemarom i ponašanjem, te oglušivanjem na upozorenja, sami pridonijeli incidentu ne vrijede ta pravila, pa im se ispostavi – račun.

No, i kod nas se svake godine deseci turista penju po planinama, posebice Biokovu i Velebitu u šlapama, japankama, neprikladnoj odjeći, bez ikakve opreme, a zbog dobrog ‘selfija’ penju se na najopasnijim lokacijama, od kojih zaziru i iskusni penjači. No, njima se, nakon spašavanja, ne ispostavlja račun.

U Hrvatskoj su i dalje sve akcije spašavanja besplatne

– Akcije spašavanja HGSS-a su za sve spašene u Hrvatskoj besplatne. Spašavanje života iznimno je bitna javna potreba. Svaki život je neponovljiv i vrijedan pa u tom smislu na njega ne možemo staviti cijenu. Radimo srcem kako bismo pomogli ili spasili nekoga kome je naša pomoć potrebna i ne pristupamo tome financijski. Pomoći ćemo svakome neovisno o tome kakva je i kolika pogreška ili krivnja onoga tko je doveo do neke nesreće ili nezgode zbog koje je potrebna naša intervencija. Jer, naša je misija spašavanje. Mi spašavamo i spašavat ćemo svakoga tko zatreba našu pomoć. Naravno da angažman ljudi i tehnike u nekoj akciji spašavanja, kao i sati provedeni u tome, imaju i neku novčanu vrijednost, ali tim bi se pitanjem trebala baviti država. Ona bi trebala osigurati zakonske osnove da se to i financijski vrednuje – rekao je za Slobodnu Dalmaciju Jadran Kapović iz HGSS-a.

– Onih koji idu u šlapama na planinu je vrlo malo i više su sinonim za sve koji nepripremljeni idu u planine. Ponekad je teško povući granicu između nesreće uzrokovane objektivnim i subjektivnim opasnostima i okolnostima. Pitanje je bismo li naplatom utjecali na to da nas ljudi ne zovu kad im treba pomoć jer se boje koliko će im se akcija naplatiti – kaže Kapović.

Od 1000 članova HGSS-a, njih 967 nisu plaćeni ni kune za svoj rad!

U HGSS-u navode da imaju oko 800 akcija godišnje. Od tog broja u prosjeku je 50 akcija spašavanja stranih državljana. Omjer spašavanja domaćih i stranaca je 85:15 posto u korist domaćeg stanovništva. U četiri godine bilo je oko 200 akcija spašavanja stranaca.

‘Brze’ akcije spašavanja koje završe za nekoliko sati u prosjeku koštaju nekoliko tisuća kuna, dok se akcije poput višednevnih potraga mogu brojiti u stotinama tisuća kuna troškova. Primjerice, let helikopterom zna koštati oko 50 tisuća kuna. HGSS ima 1000 članova, od kojih je stalno zaposleno njih 33, koji su logistika i administracija, a njih 967 su visokospecijalizirani spasioci u planinama i na drugim terenima i nisu plaćeni ni kune za svoju požrtvovnost i rad, te dostupnost na mobitelima od 0 do 24!

Povratak na Net.hr