Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

INVENTURA ČLANSTVA

DVIJE GODINE U EU: Neiskorištena sredstva i mali pomaci

Hrvatska će 1. srpnja navršiti dvije godine članstva u Europskoj uniji. Čini se da je razloga za slavlje još uvijek mnogo manje od onih za zabrinutost.

Najbolja vijest svakako je ta da smo u nepune dvije godine članstva u EU napokon izašli iz recesije i da nam se prognozira gospodarski rast, iako nevelik, od oko 0,5 posto. Valja reći da i izvoz bilježi rast.

Značajniji pomak i dalje koči velik broj nezaposlenih. No, i on je od 1. srpnja 2013. smanjen, doduše samo za 19.152 ljudi. Koncem travnja na burzi je bilo 297.088 nezaposlenih naspram njih 316.246 u srpnju 2013.

Međutim, u protekle dvije godine pao je i broj zaposlenih – koncem travnja bilo ih je ukupno 1,32 milijuna, odnosno osamdesetak tisuća manje nego 1. srpnja 2013. Prosječna plaća od srpnja 2013. do travnja ove godine povećala se s 5.504 kune na 5.723 kune.

Jeftinija hrana, struja, telefonske usluge…

“Promjena ipak ima i one su uglavnom pozitivne (za veliku nezaposlenost u zemlji nije krivo hrvatsko članstvo u EU-u). Primjerice, u trgovinama je jeftinija hrana i općenito većina robe široke potrošnje. Liberalizirano tržište električnom energijom donijelo je i niže cijene struje. Jeftinije su i telefonske usluge, posebice razgovori s inozemstvom, odnosno s drugim zemljama EU-a. Liberalizirano tržište osiguranja donijelo je i niže cijene obveznog autoosiguranja. Građani i, što je vrlo važno – robe, lakše prelaze granice zemalja EU-a, što je gospodarstvu omogućilo da poveća izvoz. I on doista ima stabilan rast. Hrvatska vrlo dobro koristi svoje članstvo u EU-u u privlačenju turista te je izuzetno popularno sada i svjetsko turističko odredište”, piše Glas Slavonije.

Ono s čim se većina ekonomista slaže jest da Hrvatska od ulaska u EU nije ni izbliza iskoristila prednosti i mogućnosti koje joj pruža članstvo.

U izjavi za Media servis, europarlamentarka i zastupnica pučana u Europskom parlamentu iz redova HDZ-a, Ivana Maletić, vrlo kritički govori o korištenju sredstava iz EU fondova.

Neiskorišteni EU fondovi

“Kohezijska politika, mogućnost korištenja različitih izvora financiranja, otvaranje jedinstvenog unutarnjeg tržišta od pola milijarde potrošača, transfer novih znanja, tehnologija i inovacija – na sva ta četiri polja nema značajnih pomaka”, kazala je Maletić podsjetivši kako smo drugu godinu zaredom na dnu ljestvice po korištenju EU fondova.

Ona upozorava kako je Europska komisija “jasno dala do znanja da zna da će RH 2016. ostati bez velikog dijela novca, jer nisu ugovoreni projekti, a gubitak novca prijeti i u 2017.”

S druge strane, zastupnik socijalista u Europskom parlamentu iz redova SDP-a, Tonino Picula, također za Media servis istaknuo je kako su dvije godine članstva prošle u prilagođavanju, a one grupacije koje su se bolje pripremale za ulazak imale su i više koristi od Europske unije. “Sigurno da smo veliki dio posla obavili tijekom samih priprema za ulazak u Europsku uniju, ali smo imali i jednu novu generaciju kriterija koji smo morali zadovoljiti”, smatra Picula.

Otići će 200.000 ljudi

Za građane suočene s velikom nezaposlenošću u zemlji, pozitivno je što bez većih problema i radnih dozvola posao mogu potražiti u drugim zemljama EU-a. U tom smislu, svakako je najznačajnija “čestitka” koju je povodom druge godišnjice članstva u Uniji uputila Njemačka ukinuvši radne vize i posve otvorivši svoje tržite rada hrvatskim građanima.

No, taj plus za građane mogao bi biti veliki minus za zemlju –  piše Slobodna Dalmacija – ističući kako “slijedi odlazak tisuća nezaposlenih mladih školovanih ljudi, ali i zaposlenih nezadovoljnih plaćama i perspektivom”.

“Otprilike 200.000 ljudi će naći posao u zemlji u kojoj to budu željeli, plaćat će porez toj državi, tih 200.000 ljudi će osloboditi mjesta ovdje kod nas. Nikada nismo cijenili mozak, uvijek je kod nas bilo marka za kilogram mozga, ni ne znamo što bismo s njima, pa ćemo ih se tako riješiti, nadajući se da će možda oni nešto poslati ovdje od onog što tamo zarade. Ali, oni neće slati onako kako su to nekad činili ljudi koji su slali novac obitelji, gradili kuće i vraćali se s Mercedesima. Oni će Europu shvatiti kao svoju domovinu i tamo će preseliti obitelji i koristit će novac za sebe”, kazao je za Slobodnu Dalmaciju makroekonomist dr. Ante Babić.

Europa će nas dovesti u red

Glas Slavonije podsjeća pak kako je “članstvo u EU izravno ili neizravno utjecalo je na uvođenje sustava fiskalizacije, kao vrlo dobre mjere kojim je smanjeno sivo tržište, odnosno uveden red i naplata poreza u mnogim djelatnostima u kojima su robe ili usluge naplaćivane u gotovini”. Riješen je i problem s brodogradilištima u koja su godinama upumpavani novci poreznih obveznika.

S druge strane, EU je mehanizmima koji su joj na rapsolaganju prisilila Hrvatsku na donošnje mjera za smanjenje deficita državnog proračuna i dovođenje istog u okvire dopuštenoga u EU-u.

“Dovest će nas Europa u red relativno brzo za naše pojmove. Nismo od 2002. godine imali reformu, tad smo počeli s mirovinskom reformom koja je zaustavljena 2005. i od onda nema reformi, samo pričamo o njima. HŽ je i dalje u problemima, da nismo ušli u EU brodogradnja ni dalje ne bi bila restrukturirana, kroz sve protekle godine povećali smo državnu potrošnju i poreze, sve što smo napravili je da smo išli u rikverc. Mi bismo polako tražili konsenzus sljedećih 100 godina”, kazao je Slobodnoj Dalmaciji makroekonomist Babić.

Inače, Hrvatska je sa svojim standardom i tek 59 posto kupovne moći od prosjeka EU među među tri najsiromašnije članice. Lošije su tek Bugarska i Rumunjska.

Povratak na Net.hr