Prošla je godina u Europi bila najtoplija otkako se mjere temperature zraka. Prosječna lanjska temperatura bila je za 0,4 stupnja viša od prosječne temperature pet dotad najtoplijih godina. A svih pet najtoplijih u Europi bile su u ovom stoljeću. Još je rano govoriti da će ova godina srušiti toplinski rekord prošle, a teško je sa sigurnošću tvrditi i da će ovo ljeto biti najtoplije dosad. No, ljudima je ionako od meteoroloških statistika i predviđanja važnije što osjećaju na vlastitoj koži.
A ako se po lipnju ljeto poznaje, ono će biti pakleno. Prema sezonskoj prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za ovo ljeto, u većem dijelu zemlje predviđa se vrijeme toplije od višegodišnjeg srednjaka (1981. – 2010.) ili najmanje oko njega, uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom je u srpnju te osobito kolovozu moguće veće pozitivno odstupanje temperature od uobičajenih vrijednosti, dok je vjerojatnost pozitivnog odstupanja u lipnju manja.
U kolovozu nova iznadprosječna vrućina?
No, već u lipnju, kada se ljeto tek zakuhava, u kratkom razmaku smo pretrpjeli dva toplinska vala. Nagovještavaju li upravo ta dva toplinska vala najtoplije ili jedno od najtoplijih ljeta do sada, upitali smo trojicu meteorologa i klimatologa. Svi su bili suzdržani u toj ocjeni, ali suglasni da će ovo ljeto biti natprosječno toplo.
"Treba proći ljeto da bismo ga mogli ocijeniti, ali prognoze su da će ovo biti jedno od zasigurno deset najtoplijih. Ovaj drugi toplinski val vjerojatno završava u četvrtak i početak srpnja bit će nešto promjenjiviji, možemo reći i ugodniji nakon ovih vrućina. A signal na ponovnu iznadprosječnu vrućinu imamo u kolovozu", kazao nam je RTL-ov meteorolog Dorian Ribarić.
'Toplinski val obično završava naglo i neugodno'
Na pitanje je li uobičajeno da toplinski val završi nekom ekstremnom vremenskom pojavom, kakva je bila prošlotjedna strahovita tuča u Požeštini, Ribarić je kazao kako toplinski valovi rijetko završavaju postupno.
"Ta toplina uglavnom polako dolazi, akumulira se i postaje sve neugodnija, a obično naglo završava jer dolazak bilo kakve vlage ili nešto hladnijeg zraka sa sjevera ili zapada kontinenta na prezagrijanu podlogu i na vruć zrak rezultira velikim nestabilnostima atmosfere, a time i nevremenima. Dakle, nije neuobičajeno, ali ovoga puta je u Slavoniji bilo vrlo izraženo", pojasnio nam je Ribarić.
'Ekstremne temperature najčešće su u srpnju'
Krešimir Pandžić, klimatolog iz DHMZ-a, kaže kako toplinski valovi tijekom tri ljetna mjeseca nisu neuobičajeni, ali intenzitet i učestalost njihove pojave nisu isti u sva ta tri mjeseca.
"Toplinski su valovi s ekstremnim temperaturama češći u srpnju kad je inače najtoplije, zatim i u kolovozu, dok je vjerojatnost njihove pojave manja u lipnju. Iako veći dio lipnja prima najviše Sunčeva zračenja, atmosfera se najprije mora zagrijati", ističe Pandžić.
I on kaže kako je zasad teško reći hoće li ovo ljeto biti jedno od najtoplijih, možda i najtoplije u ovome stoljeću.
"Metode koje imamo na raspolaganju daju vjerojatnost da će prosječne temperature ovoga ljeta generalno biti iznad dugogodišnjeg prosjeka. Takve su i sezonske prognoze za Hrvatsku. Prognoze za pet do deset dana unaprijed relativno su pouzdane, a sve više od toga je vjerojatnost", kaže Pandžić.
Najtoplije ljeto u Hrvatskoj bilo je 2003. godine
Inače, najtoplije ljeto u Hrvatskoj, otkako se ovdje mjere temperature zraka, bilo je ono sada već davne 2003. godine. Na 26 od 30 mjernih postaja DHMZ-a tog je ljeta srednja temperatura bila najviša ikad izmjerena, a ukupna srednja temperatura tog ljeta bila je 24,4 stupnja Celzija.
Prof.dr.sc. Branko Grisogono, profesor dinamične meteorologije na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, također kaže kako je izvjesno da će i ovo ljeto biti iznadprosječno toplo.
"Ova dva nesimetrična toplinska vala koja smo imali – prvi dulji, a drugi kraći, ali žešći – samo su uzorak na osnovu kojeg se ne može puno zaključiti. No, taj uzorak ide na mlin klimatskim promjenama. Na osnovu ova dva toplinska vala ne možemo reći kakvo će biti ljeto, ali na osnovu simulacija i statistike možemo reći da će biti natprosječno toplo, a da će oborina biti ili u normali ili će ih manjkati, što onda, nažalost, znači i veliki rizik od suša i požara. A to nisu dobre vijesti", kaže Grisogono.
Neki krajevi češće dobiju 'zviz' i 'bum'
On kaže kako tim simulacijama puno ne vjeruje jer Hrvatska ima iskrivljeni oblik, a time i tri-četiri klimatska područja pa je teško raditi prognoze. Upitali smo ga i za ekstremne vremenske pojave kojima obično završavaju toplinski valovi.
"Uobičajeno je da toplinski val završi nekom neuobičajenom promjenom vremena. No, to opet ovisi o tome gdje se nalazimo. Neka područja doživljavaju to slabijim intenzitetom, dok druga dobiju neki 'zviz' i 'bum', nagle promjene i pad temperature. Zato smo u Istri i Slavoniji imali gotovo apokaliptične prizore naselja zatrpanih ledom", rekao nam je Grisogono.
