Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

STRATEGIJA PRILAGODBE

DRŽAVNI TAJNIK UPOZORAVA: ‘Klimatske promjene rastuća su prijetnja u 21. stoljeću i izazov za čovječanstvo’

Horvat je upozorio kako je sve više dokaza da je Hrvatska pod utjecajima klimatskih promjena, da već sada izdvaja velika novčana sredstva za sanaciju šteta od tih promjena

Klimatske promjene rastuća su prijetnja u 21. stoljeću i izazov za čovječanstvo, upozorio je u četvrtak državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša Mile Horvat koji je Hrvatskom saboru predstavio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama do 2040., s pogledom na 2070.

Hrvatska je jedna od tri zemlje EU-a koja takav dokument još nije donijela, rekao je Horvat zastupnicima. Svi oni pozdravljaju donošenje takve strategije –  vladajući je nazivaju vizionarskom, no oporbeni propituju njenu provedivost ističući da u resoru zaštite okoliša nisu riješena ključna pitanja poput zbrinjavanja otpada.

Grmoja: ‘Nikakve strategije ovdje nema’

Licemjerno je donositi strategiju kad su nam praktične politike kakve jesu, iz vašeg se izlaganja vidi da je to shvaćeno kao svijet za sebe, ovi dugi rokovi su zapravo alibi za nečinjenje, rekao je Horvatu Slaven Dobrović (Most). Nikakve strategije ovdje nema, izgubljeni ste u prostoru i vremenu, u prijetnjama ne vidite priliku, poručio mu je Nikola Grmoja (Most) i naveo da se primjerice u Dalmatinskoj zagori solarnim panelima može proizvesti 40 posto struje više nego u južnoj Njemačkoj.

Mihael Zmajlović (SDP) ustvrdio je da se strategija bavi rješavanjem posljedica, a ne uzroka klimatskih promjena. “Ako je Vladi stalo do zaštite klime, onda je prvo trebalo donijeti strategije niskougljičnog razvoja i upravljanja morskim okolišem”, dodao je.

Strategija u Saboru, ministar Ćorić u Bruxellesu

Milorad Pupovac (SDSS) upozorio je na uništavanje šuma i činjenicu da se ništa ne čini da ih se obnovi. Možda krivo govorim, ali ono što vidimo je da sječa šuma, zbog divlje prerađivačke industrije, uzima maha i predstavlja ozbiljnu prijetnju ekološkom sustavu, upozorio je. Klimatske promjene su činjenica i svatko od nas u svakodnevnom životu može u tom pogledu nešto napraviti, rekla Anka Mrak Taritaš (Glas) nezadovoljna što strategiju ne predstavlja ministar Tomislav Ćorić.

Ministar je u Bruxellesu, odgovorio je Horvat, na što je zastupnica uzvratila kako je jasno da je, umjesto Sabora, odlučio da je važnije da mu “nešto vidi puta”. Horvat je upozorio kako je sve više dokaza da je Hrvatska pod utjecajima klimatskih promjena, da već sada izdvaja velika novčana sredstva za sanaciju šteta od tih promjena. rekao je i kako je prepoznato osam ključnih sektora koji su najviše izloženi utjecaju klimatskim promjena, a po nekim predviđanjima poljoprivreda je sektor koji će pretrpjeti najviše štete.

Očekuje se da će se zbog klimatskih promjena do 2050. prinos trenutnih  kultura u Hrvatskoj smanjiti za 3 do 8 posto, rekao je Horvat.

Zbog klimatskih promjena trpjet će poljoprivreda i turizam

U turizmu se, istaknuo je, očekuje smanjenje potražnje u ljetnim mjesecima zbog visokih temperatura i povećanog UV zračenja, pa bi sjevernija područja Europe mogla postati atraktivna za ljetni odmor. Tamo će se seliti i određena poljoprivredna proizvodnja koja do sada tamo nije bila uobičajena, rekao je Emil Daus (IDS) koji navodi da sjeverne zemlje već testiraju kulture uobičajene za Mediteran.

Zanimalo ga je je li predviđeno ulaganje u znanstvena istraživanja kao temelj zaštite od klimatskih promjena. Horvat je odgovorio potvrdno i upozororio kako se promjene očekuju i u sektoru vodnih resursa i mora. Očekivani porast razine mora imat će utjecaj i na obalu infrastrukturu, najviše će biti ugrožene urbane sredine s niskom obalom, npr. mjesta na otocima kao što su Cres, Mali i Veli Lošinj, Krk, Rab, Krapanj, Vela Luka…, ali i i Nin, Trogir i Ston.

Državni je tajnik iznio i procjenu troška provedbe strategije. Godišnji trošak procjenjuje se na oko 1,3 milijarde kuna, odnosno 183 milijuna eura, što se može činiti velikim iznosom, ali samo dok ga se ne usporedi sa iznosom godišnjih šteta od klimatskih nepogoda.  One su do sada evidentirane u iznosu od 295 milijuna eura godišnje, znači gotovo su dvostruko veće nego što bi bio trošak provedbe mjera iz predložene strategije, izvijestio je Mile Horvat.

Povratak na Net.hr