Oni su jedna od rijetkih preostalih hotelskih kuća u državnom vlasništvu koja je prošlogodišnjom Vladinom odlukom ponuđena na prodaju. Raj na zemlji u župskom zaljevu država nudi za samo 99 milijuna kuna, uz obvezu ulaganja u visini od 90 milijuna kuna u roku od tri godine. Sveukupno oko 25 milijuna eura! Ova diskontna ponuda oslobođena je najvećeg troška - radnika, njih 80, koliko ih je preostalo od nekadašnjih 225 u HTP-u Plat.
U kriterijima koje treba zadovoljiti kupac koji će se među 15 zainteresiranih birati 16. kolovoza radnici se uopće ne spominju, iako je zadržavanje zaposlenih i ispunjavanje obveza prema njima na određeni rok, a uobičajeni je pet godina, bio uvjet i u najcrnje doba hrvatske privatizacije.
'U budućnosti u kojoj bismo trebali dobiti ako ništa drugo barem priznanje zbog povećanja vrijednosti nekretnine, nas se briše. Nema nas, ne postojimo, smetamo im, izgubit ćemo se u masi nezaposlenih, jer to je budućnost koja nas čeka ako se kriteriji prodaje ne promijene. Jedino što tražimo je da se Hoteli Plat u cijelosti obnove i ostanu kao i do sada turistička destinacija poznata u svijetu u kojoj će se, uz već zaposlene, zaposliti i nove radnike. Mislim da ne tražimo puno. Nadam se da se neće ponoviti još jedna u nizu privatizacija kada su radnici ostavljani na cesti', kaže Slobodnoj Dalmaciji sindikalna povjerenica HTP-a Plat Jelica Katić, koja je već dva puta pisala državnom Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP).
Kriteriji u kojima se ne spominju radnici
Unatoč apelima, i predstavnici sindikata u Upravnom vijeću CERP-a 30. srpnja ove godine podignuli su ruku za kriterije u kojima se ne spominju radnici. No, nije to jedini propust u određivanju kriterija po kojima će se uvjetovati prodaja Hotela Plat.
Naime, u uvjetu kojim se određuje ulaganje od 90 milijuna kuna stoji definicija da je budući vlasnik dužan u roku od tri godine smještajne kapacitete s postojeće tri podignuti na kategoriju od četiri zvjezdice. No, nigdje nije precizirano koji su to smještajni kapaciteti i o kolikom broju kreveta se radi. Tako se može dogoditi da budući vlasnik u iduće tri godine uloži samo u 535 funkcionalnih kreveta kategoriziranih s tri zvjezdice, podigne ih kategoriju više i time ispuni svoje obveze, a da ni ciglu ne ugradi u ratom razrušene hotele, već da ih sruši i, primjerice, na toj atraktivnoj lokaciji izgradi nekoliko vila. Prodajom samo jedne povratio bi sva ulaganja u HTP Plat. Radilo bi se o čistom nekretninskom biznisu za koji doista ne treba 80 radnika i kojim bi se ugrozio turistički razvoj Plata, ali i cijele Župe dubrovačke.
To su izgleda shvatili i u HDZ-u, pa se njihov stranački Odbor za turizam, na čijem je čelu Gari Cappelli, budući ministar turizma ako HDZ nakon parlamentarnih izbora bude mandatar nove Vlade, oglasio priopćenjem u kojemu kriterije ocjenjuju socijalno neosjetljivima, a čitav postupak prodaje HTP-a Plat 'tajanstvenim'. 'Prihvaćeni kriteriji odudaraju od dosadašnje privatizacijske prakse u kojoj je bila naglašena zaštita i radnika i djelatnosti kojom se društvo bavi', poručuju iz HDZ-a.
Načelnik općine nije detaljno upoznat sa slučajem
Načelnik općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli kaže kako nije detaljno upoznat sa slučajem HTP-a Plat, no kako je u privatizaciji neophodno sačuvati radna mjesta.
'Naravno da se moraju zadržati svi sadašnji zaposlenici i zaštititi njihova prava. Moralo bi se pozorno pratiti i ulaganje budućeg investitora, a njegove obveze detaljno formulirati kroz rokove, dinamiku i visinu ulaganja', ističe Nardelli, koji se očito nije potrudio pročitati uvjete natječaja. Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić pak drži kako ni investitoru nije u interesu da ima nezadovoljne radnike.
Oblak sumnje
'Nije mi jasna ta tajanstvenost, a sasvim sigurno, radnike i njihova prava trebalo je zaštititi. Trebalo je precizirati i dinamiku ulaganja, posebice jer se radi o razrušenim i u ratu spaljenim objektima', ističe Dobroslavić. Ratomir Ivičić, današnji direktor Hrvatske turističke zajednice, donedavno zamjenik ministra turizma, kao član Upravnog vijeća CERP-a šutke je glasovao za predložene kriterije, iako nije prihvaćen ni jedan prijedlog njegova ministarstva, odnosno struke. Među ostalim, Ministarstvo turizma tražilo je bonitet ponuditelja, ulaganje od minimalno 300 milijuna kuna, zadržavanje zaposlenih te penale ako se kapaciteti u roku ne privedu turističkoj svrsi, kao i uvjet da ključni kriterij natječaja bude kvaliteta ukupne ponude, a ne najviša cijena.
Na kraju je zamjenik ministra usprkos tome, bez primjedbe dignuo ruku za ovakav sramotni prijedlog uvjeta prodaje. Stoga ne čudi da se nad privatizaciju 'Plata' nadvio oblak sumnje kako se štite interesi nekog ili 'nečijeg' budućeg vlasnika.
102 milijuna kuna samo na ime kamata
O kome se radi, manje je važno, jer po uvjetima koje je odredio CERP riječ je o poslu stoljeća budući da se radi o jedinoj hrvatskoj tvrtki koja je iz predstečajne nagodbe izašla konsolidirana bez strateškog partnera. I razlozi zbog kojih je tvrtka morala u nagodbu priča su za sebe: kredit od 70 milijuna kuna koji je hotel uzeo od HBOR-a za obnovu kapaciteta, s kamatom od devet posto, narastao je na 202 milijuna kuna zahvaljujući zateznim kamatama ne samo HBOR-a, već i Ministarstva financija.
Naime, hoteli u početku nisu mogli vraćati kredit, pa je obveze prema HBOR-u preuzelo Ministarstvo financija, no zaračunavajući 'Platu' zatezne kamate i do 15 posto, potražujući na kraju 102 milijuna kuna samo na ime kamata. U predstečajnoj nagodbi Ministarstvo financija otpisalo je svoja potraživanja, ukupno 142 milijuna kuna, a HTP Plat iz svog poslovanja već je glavnicu kredita spustio za 10 milijuna kuna. Uskoro će ona biti manja za još 15 milijuna kn. Kako dosad nijedna od slavnih privatizacija kakvima smo bili svjedoci nije završila na sudu, možda je vrijeme da ovaj put Državno odvjetništvo na vrijeme reagira. http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/253600/Default.aspx
