IMAMO 428 OPĆINA

DRŽAVA NAJAVILA SPAJANJE NEKIH OPĆINA: Očekuje se ušteda od 100 milijuna kuna, ali što kažu načelnici? ‘Ništa bez referenduma’

Problem fiskalne održivosti općina je star i sve veći, a ono što bi pomoglo jest spajanje općina, ako već ne ukidanje. No, i dalje se mnogi tome opiru, a razlozi su razni

Općina Mali Bukovec, prije 23 godine podijelila se na Mali i Veliki Bukovec – tada nije baš sve išlo glatko, no do danas su emocije splasnule. Promijenili su se načelnici kao i dobar dio vijećnika pa se mogućnost ponovnog povezivanja tih dviju podravskih općina u Varaždinskoj županiji više ne čini nemogućom. Preduvjet za to je referendum jer se mještani moraju sami izjasniti oko onoga što žele.

“Za koju godinu moglo bi se i provesti funkcionalno spajanje jer imamo dosta toga zajedničkoga. No bez referenduma to neće proći. Mali Bukovec i mi već i sad surađujemo na više zajedničkih projekata. Tih 90-ih, nakon osamostaljenja i Domovinskog rata, neke su se stvari radile pod nacionalnim nabojem. Danas imamo previše toga zajedničkog da ne bismo mogli skupa funkcionirati. E, sad, u kojem obliku, to će zakonodavac predložiti”, govori za Večernji list HSS-ov načelnik Velikog Bukovca Franjo Vrbanić.

Učinkovita, transparentna i otporna država predviđena je, podsjećaju u Ministarstvu pravosuđa i uprave, stoji u programu Vlade za razdoblje od 2020. do 2024. i to u okviru prioriteta koji se zove “osnažena državnost”. Takva država, piše Večernji list, planira se postići smanjenjem broja lokalnih dužnosnika i omogućavanjem funkcionalnog povezivanja općina i to uz digitalizaciju javnih usluga i transparentnost.

MALENICA POJASNIO HOĆE LI DOĆI DO SMANJENJA BROJA OPĆINA: ‘Ne razmišljamo o tome, imamo jedan drugi plan’

Uštede od 100 milijuna kuna

Po jednog zamjenika imat će gradonačelnici velikih gradova i župani, dok općinski načelnici i gradonačelnici gradova s manje od 35.000 stanovnika, neće imati zamjenike. K tome, cilj je smanjiti i broj vijećnika za 20 posto. U Hrvatskoj je 428 općina te se za sada u teritorijalni ustroj neće dirati.

Manje od 5000 stanovnika ima čak 70 posto općina. Što se tiče prihoda, koji je po stanovniku veći od 10.000 kuna, to ima dvadesetak općina te samo četiri nisu uz more dok u ostalima proračune pune turisti. Dakle, jedinice imaju pravo na pomoć za decentrilizirane funkcije, ali i na kompenzacijske mjere, raspodjelu sredstava preko fiskalnog izravnavanja kako bi se osigurao ravnomjeran razvoj.

“Sustav lokalne i područne samouprave optimizirat će se smanjenjem broja lokalnih dužnosnika, što će pridonijeti znatnim uštedama u proračunima jedinica od oko 100 milijuna kuna. Što se tiče dijela spajanja općina, to predstavlja zasebni proces budući da je pitanje teritorijalnog preustroja složeno pitanje koje zahtijeva sveobuhvatan pristup i dugoročno rješenje, pri čemu svakako treba voditi računa o ustavnom pravu na lokalnu samoupravu”, odgovorili su iz Ministarstva za Večernji list.

NISU SVI SRETNI SMANJENJEM POREZA NA DOHODAK: Općine bi mogle ostati bez 2 milijarde kuna, a onda slijedi Maleničin plan…

Fiskalna održivost

Za fiskalno slabije, dakle one koji izvornim prihodima od poreza ne mogu financirati osnovne potrebe stanovnika, država je uvela institut tzv. fiskalnog izravnavanja. To znači da općine, gradovi i županije, čiji je kapacitet ostvarenih poreznih prihoda manji od referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda, imaju pravo na pomoć iz dijela prihoda od poreza na dohodak.

Podaci za 2020. godinu kažu da od 428 općina, njih samo 80-ak ne dobiva sredstva za izravnavanje. Međutim, problem fiskalne održivosti je star i sve veći, a ono što bi pomoglo jest spajanje općina, ako već ne ukidanje. No, i dalje se mnogi tome opiru, a razlozi su razni.

Kada su posrijedi rekordi po kapacitetu ostvarenih prihoda po stanovniku, na prvom mjestu nalazi se Kostrena s 5339 kuna, Medulin sa 4716 kuna, Omišalj sa 4627 kuna, Višnjan sa 4150 kuna, Baška s 3875 kuna, Konavle s 3709 kuna, Malinska – Dubašnica s 3650 kuna i Fažana s 3605 kuna. Primjerice, brodsko-posavska Općina Podcrkavlje ima izvorni proračun u iznosu od 5,9 milijuna kuna, od čega se oko 25 posto potroši na plaće i tzv. hladni pogon. Ipak, s prihodima od projekata iz nacionalnih i EU fondova, proračun ove slavonske općine premašuje iznos od 10 milijuna kuna.

“Mislim da ideja o ukidanju i spajanju općina nije dobra. Istina, neke općine nemaju puno novca, ali taj novac ipak ostaje na području općine. Kad bi se male općine pripajale većima, veće bi odlučivale o svemu, a manje bi bile zakinute”, kazao je za Večernji list Tomislav Trtanj, načelnik Općine Podcrkavlje.

OTKRIVENO KAKO ĆE IZGLEDATI REFORMA JAVNE UPRAVE: Evo gdje će lokalne face dobiti otkaz i koje će se općine ukinuti

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr