Država može bankama uzimati 50 mil. kn godišnje

Vlada bivše premijerke Kosor sredinom 2009.

23.4.2012.
10:24
VOYO logo

Naime, potpuna liberalizacija tržišta poštanskih usluga nastupit će 2013. godine, a zakonodavac će moći iskoristiti izmjene zakona i vratiti PDV na isporuke pisama ili preporučenih pošiljaka teških do deset kilograma. Naime, kada je PDV ukinut sredinom 2009. godine, državna blagajna se odrekla otprilike godišnje 50 milijuna kuna, a od toga su korist uglavnom imale banke, leasing i osiguravajuće kuće, koje ne posluju u sustavu PDV-a!

Tko danas još šalje pisma?

Kako tvrde stručnjaci za Poslovni dnevnik, građani od ukidanja PDV-a na isporuke pisama nisu ni osjetili neku poštedu. Zahvaljujući toj mjeri mogli su uštedjeti svega 75 lipa po jednom pismu, a pisma su u svakodnevnom životu prosječnoga građanina odavno rijetkost. Građani ne šalju pisma, nego uglavnom u svojem poštanskom sandučiću dobivaju pisma financijske branše.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Isto tako, izuzeće od plaćanja PDV-a na poštanske usluge za tvrtke koje rade u sustavu PDV-a, imalo je neutralan efekt jer ne stvara trošak gospodarstvu. Poduzetnici iz sustava PDV-a kažu da bi im plaćanje PDV-a na poštanske usluge predstavljalo jednakratni trošak i gotovo minoran učinak jer bi se iznos plaćenog PDV-a u istom iznosu u kojem je plaćen, odbio. Konačno, upozoravaju da proizvodna poduzeća sve manje koriste tradicionalnu poštansku uslugu pa da je taj ustupak države za njih beznačajan.

Banke pošalju pedeset milijuna pisama godišnje

A banke, koje nisu u sustavu PDV-a? Činjenica je da su one najveći "potrošači" poštanskih usluga jer svaki mjesec poštom šalju na milijune obavijesti, opomena, obračuna i reklama. Procjenjuje se da banke, kao i osiguravajuće kuće, mjesečno pošalju tri do četiri obavijesti u jedno kućanstvo. Tome treba pribrojiti i korištenje poštanskih usluga tih institucija prema gospodarstvu, kao i pakete do deset kilograma, pa upućeni ocjenjuju da je na godišnjoj razini više od pedeset milijuna njihovih "običnih" pisama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ako se računa prema cijeni koja u Hrvatskoj pošti za ta pisma iznosi 3,10 kuna, posrijedi je iznos od 150 milijuna godišnjih troškova za poštarinu! Doda li se tome iznosu i trošak za preporučene poštanske pošiljke i pakete koje na godišnjoj razini troši financijski sektor, pa i ostali subjekti koji nisu u sustavu PDV-a, kao npr. lokalna samouprava i tijela državne uprave, taj iznos prelazi brojku od 200 milijuna kuna. Tako najbogatiji dio gospodarstva zadržava približno 50 milijuna kuna godišnje koje bi i po najjednostavnijoj računici trebali platiti PDV-om u državni proračun. A to ukupno u protekle gotovo tri godine znači oproštenih 150 milijuna kuna.

Sad se pojavilo pitanje hoće li zbog liberalizacije tržišta poštanskih usluga Ministarstvo financija iskoristiti vraćanje PDV-a u svojoj borbi za svaku "proračunsku kunu". Nažalost, do zaključenja broja Poslovnog dnevnika nije stigao odgovor Ministarstva financija kako to misle riješiti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 15
Hell's kitchen
Brak na prvu
Azbuka našeg života
Cijena strasti
default_cta
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Smrt u raju
Pevačica
Obiteljske tajne
default_cta
Brak na prvu Australija
Sumrak saga: Mladi mjesec
Playmobil
Volio bih da sam ovdje
Gajin svet
default_cta
VOYO logo