Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Država gubi milijardu kn na nenaplaćenim prekršajima

Na Visokom prekršajnom sudu napravili su godišnji pregled i ustvrdili, od 348.005 pravomoćnih i izvršnih rješenja, provedeno ih je samo 34 posto. Prema nekim računicama, zbog niske naplativosti rješenja prekršajnih sudova, izvan državne blagajne ostaje gotovo milijardu kuna.

Prošle je godine 483.000 Hrvata počinilo neki prekršaj. I to takav da su s njima imali posla u 61 prekršajnom sudu u državi, uz još 22 stalne službe izvan sjedišta suda. Da bi se riješio toliki broj prekršitelja, svaki od 424 prekršajna suca morao je riješiti u prosjeku 800 spisa, piše Vjesnik.

Prema nekim procjenama, mandatno kažnjenih prekršitelja je oko dva milijuna. Proizlazi da svaki drugi građanin dobije godišnje, u prosjeku, jednu obvezu uplate u državni proračun.

U Visokom prekršajnom sudu napravili su godišnji pregled i utvrdili – od 348.005 pravomoćnih i izvršnih rješenja, provedeno ih je samo 34 posto. To znači da su lani ostala neizvršena 228.864 predmeta.

Prema nekim računicama, zbog niske naplativosti rješenja prekršajnih sudova, izvan državne blagajne ostaje gotovo milijardu kuna.

U prekršajnim sudovima kažu da je više uzroka toj niskoj naplativosti kazni. Prvo, građani znaju da je u prekršajnim sudovima gužva pa odugovlače s plaćanjem dosuđenih im kazni. Drugo, građani računaju na zastaru predmeta, što znači prestanak obveze plaćanja.

Hrvati najviše prekršaja rade u prometu

Nisku naplativost, nadalje, u prekršajnim sudovima tumače problemima u dostavi sudskih poziva, opstruiranju postupka, nepotpunim osobnim podacima okrivljenika, a posebno prekršajno odgovornih pravnih osoba.

Hrvati najviše krše propise u prometu. Čak 40 posto svih prekršaja odnosi se na ugrozu sigurnosti prometa na cestama. Slijede prekršaji u gospodarstvu, njih 20 posto, dok je nešto manji udjel kršenja propisa o javnom redu i miru. Samo pet posto prekršitelja ušlo je u zonu financijskih prekršaja.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr