Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

VELIKA ŠTETA

DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI O OBNOVI ŠTETA NAKON POTRESA: Predlažu da se u povijesnom centru ne gradi novo, već obnavlja staro

U priopćenju navode da je Društvo “spremno i obvaezno uključiti se u planove obnove svim svojim znanjem, iskustvom i etičkim zasadama”

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske priopćenjem se oglasilo o posljedicama snažnih potresa koji su pogodili Zagreb 22. ožujka ove godine.

ZAGREB SU POGODILA DVA JAKA I VIŠE OD 90 MANJIH POTRESA; Stručnjak tvrdi: ‘Imali smo sreće…; ovaj potres nije bio pravi test’

HRVATSKI SEIZMOLOG IZ AUSTRALIJE O POTRESU U ZAGREBU: ‘Bila je to sreća u nesreći, moglo je biti puno gore’

Navode da su svjesni je opsega šteta koje je  pretrpjelo povijesno središte Zagreba te nužnosti njegove obnove u budućnosti. Društvo je “spremno i obvaezno uključiti se u planove obnove svim svojim znanjem, iskustvom i etičkim zasadama”.

Nisu pozvani u razgovore

Iz društva poručuju da sa zabrinutošću prate priče u medijima o obnovi i naglašavaju da u njih nisu pozvani

“Te ideje o reviziji odavno ozakonjenih dokumenata o zaštiti spomeničkih urbanističko-arhitektonskih cjelina Gornjega grada, Kaptola i Donjega grada smatramo neprimjerenima u danima kada se štete identificiraju i dokumentiraju, stoji u priopćenju i poručuje se: “Obnova ne može i ne smije početi idejama o rušenju, nego pomnom analizom gubitaka i mogućnosti rehabilitacije spomenika i ambijenata. Primjer je stradanje i obnova Dubrovnika poslije potresa 1979. godine.”

Zagreb ima tri povijesne jezgre –  Gornji grad, Kaptol i Donji grad koje su “dokumenti su različitih povijesnih epoha i svjedočanstvo kreativnih, intelektualnih i umjetničkih napora gradske zajednice u formiranju tih sredina.” To se odnosi na političko-upravne, sakralne, obrazovne, zgrade za kulturni sadržaj, ali i privatne, stambenie ili stambeno-poslovnie zgrade svih tipologija.

UMJETNIČKI PAVILJON TEŠKO JE OŠTEĆEN NAKON POTRESA: Srećom, umjetnine su sačuvane

Fotografija katedrale iz zraka nakon potresa 22. ozujka 2020. u kojemu je oštećen desni toranj i križ.Foto: Pixsell

Slučaj iz 1880.

Navodi se slučaj razornog potresa iz 1880. godine nakon kojeg su se u obnovina Gornjemu gradu i Kaptolu pojedinačno obnavljali javni i privatni objekti, a Donji grad se nakon potresa 1880. tek počeo formirati kao novo središte grada. Tada je postojalo “tek nekoliko zgrada javnog značaja, poput palače HAZU, zgrade Sveučilišta, sinagoge i pravoslavnog hrama te nekoliko privatnih palača novog urbanog mjerila i stilskog, historicističkog izraza”, a razvoj i intenzivna izgradnja novoga središta bila je osigurana urbanističkom osnovom iz 1865., koja je zapravo plan Donjega grada, a sastoji se od ortogonalnog sustava ulica i pravilnih blokova.

Zatim, osnovom iz 1887. definiran je parkovni okvir užega središta grada, tzv. Zelena (ili Lenucijeva) potkova, predviđena za postavu najvažnijih javnih zgrada. Tako je Donji grad postao i nastavio biti “najsnažnijim elementom urbanog i kulturnog identiteta Zagreba” te Društvo naglašava da ga se treba očuvati kao cjelinu.

Ne graditi novo, obnavljati staro

Kako navode povjesničari umjestosti, sada je potreban plan rehabilitacije i zaštite, što znači da se ne gradi novo, već se obnavlja staro. To uključuje popravke i dorade, ali sve intervencije “moraju biti zasnovane na analizi vrijednosti i jasnim načelima njihova održanja. Težište mora biti na obnovi javnih zgrada s njihovim inventarom i uređenjem. Oni su nositelji našega identiteta, a njihovim gubitkom Zagreb i Hrvatska ostali bi bez svojega duhovnog i nacionalnog bića.”

SVAKA OSMA ZGRADA KOJU SU U ZAGREBU STATIČARI PROVJERILI NIJE POGODNA ZA ŽIVOT: Ljudi, pripazite na crvene naljepnice!

Pažnju treba biti usmjerena i prema i svim drugim sastavnicama sredine, te je treba štiti kao ambijentalnu cjelinu.

Trg bana JelačićaFoto: Borna Filic/PIXSELL/Ilustracija

‘To zahtijeva vrijeme i dugo će potrajati’

Ova je obnova, navodi Društvo, možda prilika da se napokon razimšlja o pristupu unutrašnjosti donjogradskih blokova, koji su zagušeni nekvalitetnom, ali i nedozvoljenom gradnjom. “Za razliku od recentnog prijedloga izmjena Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba, kojim se predviđa izgradnja u unutrašnjosti blokova, što znači povećanu gustoću, mi predlažemo da se ona planski urede kao mjesta boravka i komunikacije (parkovi, igrališta, pasaži). Posebno ističemo da svaki pojedini objekt ili sredina zahtijeva zasebnu studiju, projekt i plan realizacije. Javnosti treba predočiti da i plan obnove i njegove realizacije zahtijevaju vrijeme i da će dugo potrajati”, piše u priopćenju Društva povjesničara umjetnosti.

U zaključku Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske se zalaže za osnivanje višedisciplinarnog teama, to jest autonomne stručne komisije, koja bi pripremala obnovu – paralelno s uklanjanjem najfatalnijih šteta i osposobljavanjem stambenih i drugih kapaciteta, što je preuzeo Grad Zagreb. Obnovu povijesnog središta grata trebalo bi proglasiti i ozakoniti prioritetnim gradskim projektom, a to je što znači kao zajednička misija javnog i privatnog sektora. “Hrvatski povjesničari umjetnosti uključit će se u njega individualnim inicijativama, ali i sustavnim angažmanom svoje krovne stručne organizacije, Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske”, stoji u priopćenju.

Povratak na Net.hr