Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NAJVIŠE OD 1991. GODINE

DRASTIČAN PAD CIJENA NAFTE: ‘CRNO ZLATO’ POTONULO ZA ČAK 30 POSTO! Saudijska Arabija započela cjenovni rat s Rusijom

Nakon što je Saudijska Arabija krenula u cjenovni rat s Rusijom, cijene nafte pale su za više od 30 posto

Cijene nafte na svjetskim tržištima potonule su danas više od 30 posto, najviše od 1991. godine, jer je Saudijska Arabija započela cjenovni rat s Rusijom smanjivši drastično svoje prodajne cijene i poručivši da će povećati proizvodnju.

Na samom početku trgovanja danas cijena barela na londonskom tržištu potonula je za više od 14 dolara ili 31,5 posto, na 31,02 dolara. Na američkom je tržištu, pak, cijena barela skliznula 32 posto, na 28 dolara. Tako oštar dnevni pad cijena “crnog zlata” nije zabilježen još od siječnja 1991. godine, kada je započeo prvi Zaljevski rat i kada su cijene potonule 33 posto.

Drastičan pad cijena nafte na najniže razine od veljače 2016. posljedica je odluke Saudijske Arabije, najvećeg svjetskog izvoznika nafte, da kazni Rusiju, drugog najvećeg svjetskog proizvođača nafte, koja u petak nije pristala na prijedlog OPEC-a o daljnjem smanjenju proizvodnje.

Strah od širenja koronavirusa

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini dojučerašnji saveznici, na čelu s Rusijom, dulje su se vrijeme pridržavali dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,7 milijuna barela dnevno kako bi se podržale cijene nafte, koje su pod pritiskom zbog prevelike proizvodnje. Posljednjih su tjedana, pak, pod dodatnim pritiskom zbog strahovanja da će širenje koronavirusa izazvati usporavanje rasta globalnog gospodarstva, a time i potražnje za naftom.

Dogovor OPEC-a i nezavisnih proizvođača ističe krajem ožujka, pa je u petak OPEC predložio da dodatno smanji proizvodnja za 1,5 milijuna barela dnevno do kraja ove godine, pri čemu bi zemlje izvan OPEC-a smanjile proizvodnju za dodatnih 500 tisuća barela dnevno.

To bi značilo da bi OPEC i nezavisni proizvođači od travnja ukupno smanjili proizvodnju za 3,6 milijuna barela dnevno, ili 3,6 posto globalne ponude. No, Rusija nije pristala na dodatno smanjenje nego je tražila da se ostane pri postojećem dogovoru o ograničavanju proizvodnje za 1,7 milijuna barela dnevno.

Kako OPEC nije pristao na to, ruski ministar energetike Aleksandar Novak rekao je u petak: “Od 1. travnja počinjemo s radom ne obazirući se na kvote ili smanjenja koja su bila na snazi ranije. Ali to ne znači da svaka država neće pratiti i analizirati kretanje na tržištu”.

Povratak na Net.hr