OBAVIJEST NA MOBITEL

DRAGOCJENE SEKUNDE SPASA: Kada udari potres u ovoj zemlji kreće signal sa svim informacijama. Hoće li tako nešto imati i Hrvatska?

U Kaliforniji su razvili sustav koji putem mobitela šalje signal da udar stiže, za koliko sekundi i koliko će biti jak

Potres magnitude 6,9 po Richteru, koji je 17. listopada 1989. godine pogodio San Francisco, odnio je 63 života. Trideset godina kasnije ondje su spremniji i imaju sustav koji upozorava na dolazak valova potresa.

“Sekunde spašavaju živote. Rano upozorenje omogućava ljudima iznimnu mogućnost da se stignu pripremiti, prekriti glavu jastukom, da se sagnu i skriju. Omogućava nam da izbjegnemo katastrofalne posljedice koje smo imali prije 30 godina”, kaže gradonačelnica Oaklanda Libby Schaaf.

POTRESE ĆEMO USKORO MOĆI PREDVIDJETI? ZNANSTVENICI RAZVIJAJU JEDAN MODEL I TVRDE: ‘Vjerujemo da će uspjeti’

U Kaliforniji upozorenja na potres stižu mobitelom

Kalifornija je pokrivena mrežom senzora koji u trenutku kad kreće potres, iščitavaju dolazak bržih P valova koji ne rade štetu, ali sustav procjenjuje i dolazak opasnih S valova. Ako su jaki, automatski se gase plinovodi, a vlakovi usporavaju da ne bi iskočili iz šina. U Kaliforniji su su 2019. uveli i aplikaciju MyShake koja ljudima putem mobitela javlja da udar stiže, kaže se u prilogu RTL-ove Potrage.

“Riječ je o 10,,15 možda i do 20 sekundi ranog upozorenja. Tih 20 sekundi je ne baš kratak period jer nam omogućava da ugasimo ili usporimo sustav željeznica, možemo usporiti ili ugasiti dizalo, možemo i otvoriti dizalo, otvoriti i vrata u slučaju opasnosti ili garažna vrata vatrogasne postaje”, kaže guverner Kalifornije Gavin Newsom.

Nedavni potres s epicentrom kod Petrinje u Beogradu je osjetio i Igor Jović, glavni programer u tvrtki Early Warning Labs, koji je sudjelovao u razvijanju sustava alarmiranja koji se koristi u SAD-u i Kanadi.

“Postoje dva osnovna vida obavještavanja. Jedan je industrijski. On služi da se na razglasnim sistemima u bolnicama ili školama čuje obavještenje kako dolazi potres kako bi se učenici mogli sakriti ili kako bi kirurzi mogli podići ruku u slučaju da su usred operacije. Isto tako u visokim zgradama lift može ostati na najbližem katu kako ljudi ne bi ostali zaglavljeni u njemu. S druge strane postoji i vid obavještavanja koji je namijenjen ljudima poput mene ili vas, a to je mobilna aplikacija. Svakoj osobi, ovisno o lokaciji, stiže obavijest kad točno i s kojom jačinom udar stiže do nje. Ne alarmira one koji ne očekuju jak udar kako se ne bi stvarala panika”, kaže Jović za RTL.

INFORMACIJE KOJE SADA SVI MORAMO ZAPAMTITI: Zašto potrese ne možemo predvidjeti i što napraviti ako se nađete u ruševinama

posljedice potresa u San Franciscu 1989. godine (foto: Profimedia)

‘Treba nam jako puno uređaja da bismo pokrili Hrvatsku’

Taj je sustav u Kaliforniji uspješno upozorio milijune ljudi. Nažalost, kaže Jović, u slučaju Petrinje i Siska ta obavještenja ne bi bilo moguće poslati jer su preblizu epicentru i nalaze se u slijepoj zoni.

“Međutim, u slučaju Zagreba, on je mogao dobiti oko pet sekundi obavještenja. To nije dovoljno da napustimo objekt u kojem se nalazimo, ali je više nego dovoljno da se udaljimo od objekata koji nam mogu pasti na glavu i da se sakrijemo ispod čvrstih komada namještaja kao što su na primjer stolovi”, pojašnjava.

Seizmolog Tomislav Fiket kaže, pak, da Hrvatsku zbog specifične geografije nije lako pokriti adekvatnom mrežom senzora.

“Nama treba jako puno instrumenata da bismo pokrili područje Hrvatske i da bi napravili da sustav automatske dojave potresa radi puno bolje nego što radi trenutno. On je aktivan ali još uvijek mu nedostaje instrumenata da bi bilježio i one slabije potrese i da bi s puno većom točnošću mogao raditi”, kaže Fiket.

‘MI NE SLUŽIMO DA TJEŠIMO, NEGO PLAŠIMO LJUDE’: Seizmolog objasnio i zašto u Hrvatskoj nije moguće rano upozorenje na potrese kao Japanu

Stiže 20 seizmografa i 20 akcelerografa

No, u geografski još specifičnijem Čileu, zemlji koja je “uska”, ali rastegnuta na više od 4000 kilometara, a k tomu je i jedna od seizmički najaktivnijih na svijetu, imaju mrežu od 110 seizmografa koji u realnom vremenu šalju podatke u centralnu bazu. U Čileu su izmjerena dva od šest dosad najsnažnijih izmjerenih potresa – 2010. godine 8,8 po Richteru u kojem je poginula 521 osoba i 1960. godine potres od 9,5 po Richteru koji je “tresao” zemlju punih deset minuta, a poginulo je 1655 ljudi.

U Hrvatsku je, pak, iz Kalifornije otpremljeno dvadeset seizmografa i dvadeset akcelerografa. Čim budu dopremljeni, trebali bi biti raspoređeni na terenu dok je petrinjski rasjed još aktivan. A pitanje za seizmologa Fiketa glasi: Možemo li i mi poput Amerikanaca i Japanaca vijest o dolasku potresa dobiti na vrijeme?

“Ako govorimo o sekundama, onda se nadam da ćemo u bliskoj budućnosti dobiti koju dragocjenu sekundu. Međutim, mi živimo na području na kojem ti sustavi ranog upozoravanja nisu primjenjivi jer su nam rasjedi preblizu i između prvog vala i onog razornog vala koji dolazi je premalo vremena da bi sustav uopće mogao zaživjeti. Da budem slikovit, jednako je učinkovit kao tegla na prozoru. Ako tegla padne, potres je. Tako bi se dogodilo da kad se oko vas budu sirene svirale da će se to događati u trenutku kad je već do vas stigao potres”, pojašnjava Fiket.

JESU LI NAŠI SEIZMOLOZI FULALI? Pogledajte ovu kartu, Petrinja uopće nije u crvenom: ‘Moguće da se radi o vrlo rijetkom potresu’

posljedice potresa u Petrinji 2020. godine (foto: PIXSELL)Foto: Slavko Midzor/PIXSELL

‘Konj je galopirao u krug, očito životinje nešto osjete’

Možda je bolje pouzdati se u životinje koje se uoči potresa počnu čudnije ponašati.

“Par sekundi prije potresa jedan konj je izletio iz štale, uznemiren je bio. Za njim su svi izletjeli, glasali su se, to je bilo katastrofalno. Jedan konj je stalno galopom trčao u krug. Očito životinje osjete nešto”, opisuje Danijel Pavlić ponašanje životinja uoči potresa na Baniji.

Boris Antunović, stručnjak za ponašanje životinja, objašnjava za RTL o čemu je riječ.

“Ovaj mehanizam se odvija na razini stanične membrane gdje dolazi do poremećaja u elektrokemijskim procesima i koje životinje osjećaju kao stres tako da na njih osjećaju tako da postaju nemirne i vlasnik životinja to prepoznaje kao neobično ponašanje. Ono što mi najviše čujemo su izvještaji o ponašanju kućnih ljubimaca, no dokazano je da se promjene ponašanja događaju i kod većine sisavaca, riba, gmazova, pa čak i insekata. Istraživanja su rađena u Italiji konkretno na govedima, ovcama i kozama tijekom potresa 2016. i 2017. godine”, kazao je Antunović.

ZOVU JE ‘LADY EARTHQUAKE’: Američka seizmologinja analizirala hrvatske potrese, ima važno upozorenje, ali i dobru vijest

Životinje bi nas mogle upozoravati na potrese

On pojašnjava kako bi životinje mogle biti medijatori koji bi nas upozoravali na potrese.

“Znanstvenici su sve više fokusirani na vrijeme od više dana ili tjedana prije potresa kada se javljaju seizmički električni signali, tzv. SES, koji su i do sto puta slabiji od ovih koji se javljaju neposredno prije potresa. Nama su upravo ti signali zanimljivi za promatranje jer se oni javljaju puno prije i ukoliko bi se moglo iskoristiti te signale koje životinje osjete, a mi ih aparatima ne možemo izmjeriti, mislim da bi se vrlo lako napretkom u informatičkoj tehnologiji moglo doći do toga da upravo životinje budu medijatori koji bi nam poslužili da prije potresa imamo mjerenja da će se potres dogoditi”, ustvrdio je Antunović.

‘MORAMO NAUČITI ŽIVJETI S POTRESIMA’; Seizmolog: ‘Slijedi razdoblje izrazito aktivne seizmičke aktivnosti koja će, bojim se, potrajati jako dugo’

Povratak na Net.hr