VISOKORIZIČNI

DOVEDENI DO PROPASTI: Poduzetnici pod mjerama gomilaju troškove, a banke im ne žele dati kredite: ‘Ne bi bilo poslovno mudro’

Svi oni ugostitelji koji imaju pad prometa od 60 posto ne mogu dizati kredite

Poslodavci koji imaju pad prometa od 60 posto u odnosu na lani, mogli su aplicirati na vladine mjere pomoći za čuvanje radnih mjesta. Za pokrivanje svih ostalih troškova, poduzetnici su se okrenuli kreditiranjima. No, svi oni s tako velikim padom prometa za banke više nisu kreditno sposobni jer njihovo loše poslovanje u pandemijskoj godini ne garantira vraćanje zajmova. Tu spadaju ugostitelji, putničke agencije i prijevoznici, javlja RTL.

Turističke agencije 2020. neće pamtiti po dobru. Kada je pandemija zarazila svijet, putovanja su se otkazivala, a novih nije bilo. Sada putnici traže svoj novac natrag. “Europska unija nas pritišće sa zakonom da svim putnicima kojima smo izdali vaučer u travnju 2020. moramo vratiti novac”, kaže vlasnica turističke agencije Gabrijela Koščica.

Ali novca nema jer se ni agencije ne mogu naplatiti od partnera. U isto vrijeme troškovi se gomilaju. Gabrijela je spas za rad svoje agencije pokušala osigurati kreditom u banci, no tamo ju je dočekalo iznenađenje. “Banke su uglavnom svima dale isti odgovor, a to je da smo visokorizični. Turizam, ugostiteljstvo…mi više nismo na stupnju da imamo tako velike promete i oni su to znali”, kaže Koščica.

Moratoriji na kredite

Slična iskustva ima sve veći broj poduzetnika. Pad prometa im je omogućio primanje vladinih mjera, al ih je i učinio kreditno neprihvatljivim bankama. “Kada bi banka vidjela da primaju mjere, da spadaju u ove najugroženije djelatnosti, to bi odmah bilo veliko NE za kredit”, kaže glasnogovornica udruge Glas poduzetnika Maruša Stamać.

Banke kažu – nije poslovno mudar potez dati zajam onome tko ne posluje dobro. Gospodarstvu su, tvrde, već pomogli odobravajući moratorije na kredite. “U jednom trenutku je ukupna pomoć koju je gospodarstvo imalo u tom smislu likvidnosti iznosila gotovo 9 posto BDP-a Hrvatske. Glavninu mogućnosti održavanja likvidnosti dale su banke kroz moratorije”, kaže direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.

No, predsjednik Vlade, koji se i sam voli hvaliti spašavanjem gospodarstva, očekuje od banaka još konkretniji angažman. “Bez obzira na njihove oprezne i na neki način možemo reći i očekivane pristupe, očekujemo da i oni budu tu uz hrvatsko gospodarstvo, da ne budu to samo europska i javna sredstva”, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković. “Banke će sasvim sigurno rado pomoći i uskočiti čim država formira svoj garancijski potencijal ili jamstvene sheme”, kaže Adrović.

Procedura za dobivanje državnih kredita

Dotad će ugroženi gospodarstvenici do komercijalnih kredita teško, a do onih državnih sporo. Prema HAMAGU je podneseno oko 3 i pol tisuće zahtjeva, no procedura do isplate traje predugo, kažu poduzetnici. “I kako to sve traje i kako ova kriza traje već godinu dana, teško je doć do kredita, traje dok se ne isplate ti krediti HAMAG BICROA kroz sve to vrijeme poduzetnici propadaju”, kaže Stamać.

A onima koji su nekako opstali, najveći izazov je kako izdržati do turističke sezone za koju se samo mogu nadati da će biti barem kao lanjska.

Povratak na Net.hr