VIRUS SE OTIMA KONTROLI

DOMAĆI STRUČNJACI UPOZORAVAJU NA TEŽINU SITUACIJE S KORONAVIRUSOM: ‘Ove tri mjere treba hitno poduzeti…’

Tri mjere koje bi, po mišljenju četvorice domaćih znanstvenika i stručnjaka, trebalo poduzeti u suzbijanju širenja koronavirusa su: uvođenje kazni za kršenje protuepidemijskih mjera, transparentnost u donošenju mjera te novi pristup u popisivanju kontakata zaraženih

Za razliku od situacije s početka pandemije, Hrvatska, a naočito Zagreb, ovoh dana biljećže rekordno visoke dnevne brojke novozaraženih i oboljelih od Covid-19. No, bez obzira na to, Nacionalni stožer civilne zaštite još ne povlači drastičnije poteze i ne donosi rigoroznije protuepidemijske mjere. Stoga se Hrvatska svrstava u zemlje s liberalnijim pristupom ovoj zdravstvenoj krizi.

Neki domaći znanstvenici, poput Ivana Đikića, smatraju da bi se trebalo znati kada će nove epidemiološke mjere stupiti na snagu.

NOVI LOCKDOWN? 88 posto građana misli da ga ne možemo podnijeti, otkrivamo i što im je najveća korona briga i koga krive za pad ekonomije

‘Potrebni je imati transparentni plan’

“Potrebno je imati transparentni plan pravilnih mjera u borbi protiv COVID-19 radi zaštite zdravlja, gospodarstva, školovanja i života. To znači da treba javno prezentirati gdje su granice nakon kojih se donose dodatne mjere i koje su one točno. Je li to broj zaraženih na 100.000 ljudi ili postotak pozitivnih u jednom danu ili kumulativno tijekom tjedan dana? Primjerice, ako znamo da su u posljednjih tjedan dan glavni izvor zaraze noćni klubovi, kao što je to bilo tijekom ljeta, ili privatna okupljanja ili politički skupovi, onda treba mjere prvenstveno usmjeriti na te grupacije i prekinuti izvor zaraze i to što prije, strogo i efikasno bez kašnjenja”, kazao je Đikić za Večernji list.

On smatra da bi se trebale znati generalne mjere u slučaju da izgubimo kontrolu nad virusom i on počne nekontrolirano širenje u populaciji te se pita što će biti ako se virus probije na radna mjesta, u škole, bolnice i staračke domove. Đikić napominje kako mnoge zemlje EU već imaju točne i stroge kriterije za svoje građane.

BOŽINOVIĆ OTKRIO RAZMIŠLJA LI HRVATSKA O POLICIJSKOM SATU: ‘Kad bi se svi toga pridržavali, onda nam nikakve mjere ne bi trebale’

‘Ako ovako nastavimo, imat ćemo pune bolnice’

Slično razmišlja i epidemiolog Branko Kolarić, voditelj Službe za javnozdravstvenu gerontologiju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.

“Također apeliram da se objavi jasan plan jer to dobro djeluje na ljude i potiče ih na pridržavanje mjera. Ako brojke krenu rasti, onda oni točno znaju što ih čega i što će izbjeći ako će se pridržavati pravila”, kaže Kolarić za Večernji list ističući da je osobno za kažnjavanje onih koji se ne pridržavaju mjera.

“To nije popularno izreći na glas, ali mislim da su nam kažnjavanja potrebna. Pa i osoba koja nije vezana u autombilu može dobiti kaznu, a ugrožava prvenstveno sebe. Zašto bi ovo bilo drugačije? Ako ovako nastavimo, imat ćemo pune bolnice. Nastojalo se izbjeći sankcioniranje, ali sve će se više izricati kazne pravnim osobama koje ne poštuju mjere”, dodao je Kolarić.

S tim se slaže i ravnatelj NZJZ-a “Dr. Andrija Štampar” Zvonimir Šostar. On, ujedno, podržava i prijedloge Hrvatskog epidemiološkog društva koje je sugeriralo promjenu načina praćenja kontakata.

“To će se nužno morati promijeniti jer mi jednostavno više ne stižemo raditi. Kako da naših 13 epidemiologa nazove 700 ljudi dnevno ako jedan razgovor traje 15 minuta? To je fizički nemoguće i taj će pristup trebati mijenjati”, kazao je Šostar za Večernji list.

BOŽINOVIĆ PROZVAO GRAĐANE ZA ŠIRENJE ZARAZE: ‘Broj izrečenih kazni će se povećavati ako se mjere ne poštuju’

‘Brojke govore da postojeće mjere nisu dostatne’

I znanstvenik Luka Čičin-Šain upozorava kako će brojke novozaraženih biti visoke još neko vrijeme, čak i uz nove mjere.

“Jasno je da brojke koje i dalje rastu jasno govore da mjere nisu dostatne da suzbiju širenje virusa. Nažalost, čak i kad se uvede neka nova mjera koja efikasno kontrolira virus, brojke neće pasti odmah, nego tek oko deset dana kasnije. U međuvremenu će još rasti zbog onih koji su se inficirali prije nove mjere, ali im je virus bio u inkubaciji pa su prepoznati tek naknadno”, kaže Čičin-Šain.

Đikić, pak, smatra da u borbi protiv koronavirusa najviše pomažu točni podaci o širenju zaraze, pravilne mjere protiv izvora širenja te nadasve oprez građana.

“Oprez znači održavanje distance, higijena, maske i ponašanje koje neće poticati nego prekidati širenje zaraze. Uz takav oprez građani mogu raditi i djeca ići u škole”, kaže Đikić.

Podvlačeći ono što su rekli sugovornici, Večernji list zaključuje da bi poduzeti tri mjere: uvesti kazne za kršenje protuepidemijskih mjera, biti transparentan u njihovom donošenju te uvesti novi pristup u popisivanju kontakata zaraženih.

Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.

Povratak na Net.hr