Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

EKONOMSKE PROCJENE

DOBRE VIJESTI IZ EUROPSKE KOMISIJE: Očekuje se rast hrvatskog gospodarstva od 2,8 posto, najveći rizik je Agrokor

Ovo je četvrta godina u kojoj hrvatsko gospodarstvo nastavlja s oporavkom, a Komisija navodi da taj oporavak ostaje solidan i široko utemeljen

Europska komisija u ovoj godini očekuje rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,8 posto, koliko je procjenjivala i prije tri mjeseca, pri čemu bi osobna potrošnja trebala ostati glavni pokretač rasta, dok najveći rizik i dalje predstavlja restrukturiranje Agrokora.

U privremenim zimskim prognozama, objavljenima u srijedu, Komisija procjenjuje i da će rast gospodarstva u 2017. godini iznositi 3,2 posto, koliko je očekivala i u jesenskim prognozama. Podatak o rastu BDP-a u cijeloj 2017. godini Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će potkraj ovoga mjeseca, a u prva tri tromjesečja prošle godine gospodarstvo je u prosjeku poraslo oko tri posto.

Komisija, pak, za 2019. godinu predviđa gospodarski rast od 2,7 posto. Ovakvim ritmom oporavka hrvatsko gospodarstvo će se vratiti na pretkriznu razinu 2019. godine, navodi Komisija. Nakon nedavne revizije podataka, realni rast BDP-a u 2016. godini povećan je za 0,3 postotna boda, na 3,2 posto, “a ta stopa rasta vjerojatno će se zadržati i 2017. godini, jer su ekonomske aktivnosti u prva tri tromjesečja bile snažne”, navodi Komisija.

Nastavak oporavka u četvrtoj godini

No, “neki indikatori ukazuju na usporavanje u četvrtom tromjesečju. Sporiji ritam u četvrtom tromjesečju vjerojatno će se prenijeti i u 2018.”, procjenjuje Komisija. Ovo je četvrta godina u kojoj hrvatsko gospodarstvo nastavlja s oporavkom, a Komisija navodi da taj oporavak ostaje solidan i široko utemeljen.

“Osobna potrošnja ostaje glavni pokretač rasta, a rast plaća i zaposlenosti povećava raspoloživi dohodak i povjerenje potrošača. Prošle je godine oporavak investicija bio ograničen krizom u prehrambenom i maloprodajnom divu Agrokoru. Ipak, očekuje se oporavak investicija, s obzirom na rast kreditne aktivnosti u korporativnom sektoru, premda ishod operativnog i financijskog restrukturiranja Agrokora još uvijek predstavlja rizike”, navodi Komisija.

Pokazatelji za 2017. godine ukazuju na još jednu rekordnu turističku sezonu, a i izvoz roba ostvario je dobre rezultate. “Sveukupno, očekuje se da će neto izvoz utjecati na rast jer snažna domaća potražnja potiče uvoz. Zaposlenost se postojano povećava, dok se očekuje usporavanje prethodno rekordno oštro zabilježenog pada nezaposlenosti sukladno očekivanom usporavanju odljeva migranata”, kaže Komisija.

Očekuje se da će plaće nastaviti rasti, s obzirom na pogoršavanje uvjeta na tržištu rada, posebice u sektorima gdje nedostaje radne snage i na rast plaća u javnom sektoru. Dodatni inflatorni pritisak očekuje se od cijena energije. Inflacija prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) dosegnula je 1,3 posto prošle godine, a predviđa se nastavak rasta inflacije, ove godine za 1,6 posto, a sljedeće 1,7 posto.

Procjena EK na tragu procjena ostalih institucija

I većina domaćih i stranih analitičara u ovoj godini očekuje usporavanje rasta gospodarstva u odnosu na lani.

Tako Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje da će BDP porasti za 2,9 posto, dok Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje rast od 2,8, a Svjetska banka od 2,6 posto.

Najoptimističniji su analitičari Addiko banke koji očekuju rast gospodarstva od tri posto, dok Ersta banka procjenjuje rast na 2,8, a analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) na 2,3 posto.

Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 2,9 posto.

Rast EU-ova gospodarstva od 2,3 posto

Komisija predviđa da će gospodarstvo u EU28 ove godine rasti 2,3 posto, a sljedeće dva posto, a iste procjene vrijede i za eurozonu.

Komisija u ovim privremenim zimskim procjenama prvi put objavljuje i prognoze za EU27, bez Velike Britanije. Gospodarstvo u EU27 ove bi godine trebalo rasti 2,5 posto, a sljedeće 2,1 posto.

Po zemljama članicama, najveći rast bi trebala imati Malta 5,6 posto, zatim Rumunjska 4,5 posto, Irska 4,4 posto, Slovenija i Poljska po 4,2 posto. Najsporiji rast trebalo bi imati britansko gospodarstvo 1,4 posto, zatim talijansko 1,5 posto te belgijsko 1,8 posto.

Privremene zimske prognoze Komisija počinje objavljivati od ove godine. Od sada će, naime, Komisija objavljivati dva puta godišnje  – proljetne i jesenske prognoze – sa svim makroekonomskim podacima, a dvaput godišnje, u veljači i srpnju, objavljivat će privremene prognoze kao dopune proljetnih i jesenskih.

Ovo izdanje prognoza dopuna je jesenskih prognoza objavljenih 9. studenoga prošle godine. Privremene prognoze sadrže mnogo manje podataka, samo procjene godišnjeg i kvartalnog rasta BDP-a i stopu inflacije.

Povratak na Net.hr