Uskoro će proći mjesec dana od prvog smrtnog slučaja zbog koronavirusa u Hrvatskoj. Poznati ugostitelj iz Brtonigle u Istri umro je iznenada, nakon simptoma koji su ukazivali na virus i nakon što je obavijestio nadležnog liječnika, a ostat će zabilježeno da je utvrđeno da je doista preminuo od koronavirusa tek nakon obdukcije. Odmah su se pojavile i proturječne informacije: Stožer je objavio da je obitelj odbijala pravovremenu hospitalizaciju, a obitelj je tvrdila da je obavijestila liječnika na vrijeme, da je pravovremeno pozvana i Hitna pomoć. Točno 19. ožujka ministar zdravstva Vili Beroš je najavio da će slučaj u Brtonigli ispitati zdravstvena inspekcija.
S obzirom na to da ni Stožer niti ministar Beroš nisu javno objavili nalaz zdravstvene inspekcije uputili smo upit u Ministarstvo zdravstva u čijoj nadležnosti jest zdravstvena inspekcija, i nakon nekoliko dana primili smo i odgovor da u "slučaju pacijenta A.N.K., rođenog 1949. iz Brtonigle", zdravstvena inspekcija "nije utvrdila odstupanja".
"Na temelju uvida u cjelovitu dokumentaciju i očitovanja zdravstvenih radnika Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije i nadležnog epidemiologa, Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, Istarskih domova zdravlja i Stožera civilne zaštite Istarske županije uključenih u postupak zbrinjavanja sada pok. pacijenta A.N.K., nije utvrdila odstupanja od predviđenih načina postupanja za bolesnike za koje se sumnja da su zaraženi virusom SARS-CoV-2, odnosno oboljeli od bolesti COVID-19", stoji u službenom odgovoru.
Pitali smo i za službene statistike, broj obrađenih slučajeva zdravstvene inspekcije od kada je buknula koronakriza i u ranijem razdoblju, ali odgovoreno nam je da je način rada zdravstvene inspekcije ustrojene u Ministarstvu zdravstva usklađen s uputama Ministarstva uprave o načinu rada tijela državne uprave, "te se u ovom trenutku ne mogu dovoditi u korelaciju i uspoređivati brojevi obavljenih nadzora tijekom 2019. i 2020."
Još nekoliko zabrinjavajućih slučajeva
Od kada je u Hrvatskoj buknula kriza zbog koronavirusa, nakon istarskog slučaja zabilježeno je još nekoliko primjera ozbiljne sumnje da nadležni liječnici i Hitna pomoć nisu reagirali adekvatno ili nisu reagirali na vrijeme. Prvo je zabilježen slučaj djevojčice čija je majka bila u samoizolaciji i unatoč njezinim pozivima da se zbrine dijete koje je trpjelo nepodnošljive bolove, nije stigla Hitna a i bilo je problema s utvrđivanjem koja je bolnica nadležna.
Uslijedio je potom slučaj s Murtera, iz mjesta Jezera: kći 70-godišnjaka koji je preminuo dva sata nakon što su buknuli bolova u leđima detaljno je opisala hladne i bezobrazne djelatnike u ambulanti koji nisu htjeli reagirati na pozive u pomoć, te su tvrdili da nisu nadležni, a onda i žalostan i neuspio pokušaj da dospije do "nadležne" Hitne pomoći u Vodicama. Nakon toga je zabilježen još jedan slučaj, u Rogotinu, kod Ploča: čovjeku je pozlilo, a umro je prije nego što je došlo vozilo Hitne zbog "loptanja" u nadležnostima – je li to slučaj za koronaambulantu ili za običnu ambulantu.
Na žalost, mnogi od ovih slučajeva neugodno podsjećaju na slučaj mladića iz Zaprešića iz kolovoza 2018.: nakon što mu je pozlilo na mjesto nesreće stiglo je vozilo Hitne iz Zaprešića bez liječnika i defibratora, a primjereno opremljeno vozilo stiglo je iz Jastrebarskog kada je već bilo prekasno. Bio je to tada povod za traženje ostavke ministra zdravstva, Milana Kujundžića, ali i za propitivanje odgovornosti šefice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, Maje Grbe Bujević, te otvaranje diskusije – je li Hitna pomoć u Hrvatskoj dobro organizirana?
Grba Bujević je i tada, kao i sada, govorila da će se "utvrditi odgovornost", no nakon provedenog hitnog inspekcijskog nadzora koji je tada trajao četiri dana – utvrđeno je da nije bilo propusta, odnosno da su svi koji su mogli spasiti život mladića u Zaprešiću, radili prema važećim zakonima i propisima. Ni danas, gotovo dvije godine kasnije, zakoni i propisi nisu promijenjeni, Milana Kujndžića nema, ali tu je još uvijek Maja Grba Bujević, koja pred kamerama ponavlja da će nadzor pokazati je li bilo propusta i hoće li biti potrebe da itko odgovara.
U Ministarstvu zdravstva smo pitali je li gotov inspekcijski nadzor i nad ostalim slučajevima, od djevojčice s upalom slijepog crijeva do umrlih u Jezerima i Rogotinu, no odgovoreno nam je da je "zdravstvena inspekcija pokrenula je postupak utvrđivanja činjenica", te će "ovisno o utvrđenim činjenicama poduzeti mjere u skladu sa svojim ovlastima a sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti".
'Zdravstvena inspekcija nije nezavisno tijelo'
"Nema šanse da će ijedan od tih slučajeva biti rasvijetljen uz pomoć zdravstvene inspekcije", rezolutni su u Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata, koja redovno zaprima pritužbe pacijenata iz cijele Hrvatske.
"Zdravstvena inspekcija u Hrvatskoj, sudeći prema našem 20 godišnjem iskustvu, kao i onome što nam pacijenti govore, ne samo da nije učinkovita, nego praktički ne postoji. Sve su to samo slova na papiru. Hoćete li preživjeti ili nećete, često je pitanje nečije političke odluke. Najčešći nalaz zdravstvene inspekcije u Hrvatskoj jest: Sve je bilo po pravilima struke. Zdravstvena inspekcija nije nezavisno tijelo i nije u stanju neutralno nadzirati rad liječnika i drugog medicinskog osoblja i utvrditi propuste. Da je vlasti stalo do nezavisnog nadzora i kažnjavanja propusta, nadzor bi bio mnogo ozbiljne organiziran i mi iz udruga smo mnogo puta do sada upozoravali na to i davali konkretne prijedloge", odgovaraju iz stručnog tima Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.
U Udruzi, međutim, upozoravaju na značajan porast broja pacijenata koji se javljaju njihovoj udruzi i traže pomoć, odnosno savjet, kako dobiti zdravstvenu pomoć u uvjetima koronavirusa. Samo u posljednja tri tjedna javilo im se više od 70 pacijenata koji smatraju da nisu dobili adekvatnu pomoć zdravstvenih djelatnika i taj broj, kažu, rapidno raste na dnevnoj bazi.
"Izgleda da je danas sigurnije reći da imaš simptome Covid-19, kako bi dobio zdravstvenu zaštitu za druge probleme jer ako nemaš simptome Covida, onda možeš čekati i nedočekati. Mislim da danas možemo reći da su mnogi pacijenti u Hrvatskoj kolateralne žrtve virusa, prije svega kronični bolesnici koji ne mogu dobiti zdravstvenu zaštitu. Vrlo je izgledno da će se povećati smrtnost zbog drugih patologija i neadekvatnog odgovara na simptome bolesti", upozoravaju iz Udruge.
Sve druge bolesti na čekanju
Kažu da primaju brojne primjedbe zbog neizlaska hitne pomoći na teren i nepružanja pomoći uz razna opravdanja, ili da nisu nadležni, ili da nemaju opremu. To je problem s kojim se susreću godinama, no smatraju da se sada značajno povećao, ali nije toliko vidljiv jer se nameće svojevrsni kolektivni imperativ "da nije poželjno govoriti" o onima o kojima ovisi "život i smrt". Eventualno u javnost dospijevaju najdrastičniji slučajevi, kada je pacijent – preminuo.
"Stječe se dojam da Hitnoj više zapravo ništa više nije hitno, osim ako se ne gušiš od koronavirusa, a ako umireš od komplikacije kronične bolesti ili krvarenja, to odjednom više nije bitno. Sve druge bolesti mogu čekati da završi koronakriza, pa makar potrajala i godinu dana", sažimaju dojam pacijenata u Udruzi koja zaprima njihove primjedbe.
Upozoravaju također da su mnoge informacije iz Kriznog stožera za pacijente – kontradiktorne, zbunjujuće. I da su mnogi građani sa zdravstvenim problemima sada ostavljeni samo u dojmu da moraju iz dana u dan provjeravati imaju li simptome koronavirusa, a da su njihove druge zdravstvene tegobe gurnute u drugi plan. Da su postale "nevažne".
Iz Udruge poručuju da će naredni mjeseci biti posebno indikativni za budućnost hrvatskog zdravstvenog sustava: liste čekanja će se raspasti, neće se moći realizirati. Stoga oni poručuju u ime svih pacijenata da je važno da se nađe načina da hitna pomoć "ne diskriminira" sve druge oboljele, ali i da se već sada misli na zdravstveno zbrinjavanje i za sva druga oboljenja. "Već godinama predlažemo, ali sada je zbilja krajnji čas - potrebna je hitna informatizacija objedinjenog sustava naručivanja. Već smo i pripremili gotove naputke kako to provesti i smanjiti liste za 50 posto i omogućiti pacijentima brzu i efikasnu zdravstvenu zaštitu", poručuju iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
