'ČEKA NAS ZAHTJEVNA JESEN' / Dokad će sve ovo trajati, o slobodama i mjerama - Markotić u velikom intervjuu: 'Nagledala sam se necijepljenih koji su se pokajali!'

'Oni koji prosvjeduju moraju biti svjesni da svaki čovjek koji traži za sebe određeno pravo i određenu slobodu, mora razmišljati i o tome ugrožava li tuđi život i pravo na slobodu da bude živ', rekla je.

19.9.2021.
10:45
Emica Elvedji/PIXSELL
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Dr. sc. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", u razgovoru za Novi list rekla je da će tijek pandemije u velikoj mjeri ovisiti o tome koliko će se ljudi u konačnici cijepiti protiv koronavirusa. Otkrila je da su praktično popunili svoje kapacitete kada su u pitanju bolesnici sa srednje teškim i teškim oblicima bolesti.

Blizu su i popunjavanja kapaciteta na intenzivnoj jedinici. "Veliki postotak je necijepljenih, ta se slika vjerojatno iz dana u dan mijenja, ali sada ih je više od 80 posto. Prema zadnjim podacima koje smo analizirali, bilo je nešto više od 90 posto necijepljenih na intenzivnoj", dodala je.

Markotić je potvrdila da je dob hospitaliziranih nešto niža te da je značajan postotak njih u pedesetim godinama života. "Prije nekoliko dana imali smo na jutarnjem sastanku prikaz rendgenskih snimaka gdje su ljudi bili u dobi između 40 i 50 godina, s teškim upalama pluća. Ima dakle i mlađih, ali i onih s visokom dobi."

Zahtjevna jesen

Na pitanje kakva nas čeka jesen, Markotić je rekla kako je sigurno da će biti zahtjevna.

"Jesen, zima i proljeće su razdoblja kad respiratorne bolesti, dakle bolesti dišnog sustava vladaju. Možemo osim covida očekivati i druge takve bolesti, a sigurno je, sudeći prema tome kako se brojke sad penju, da će biti dosta oboljelih, tim više što je doista jedva nešto više od 50 posto ljudi u Hrvatskoj cijepljeno... virus će sigurno ići lakšim putem, prema onima koji se do sada nisu cijepili", rekla je.

Odgovarajući da pitanje poznajete li osobno nekoga tko se ne želi cijepiti i je li imala prilike uvjeriti takvu osobu da se ipak cijepi, otkrila je da ju je dosta ljudi pitalo za savjet i da se dosta njih nakon toga i cijepilo.

"Da, nagledala sam se i ja, i svi mi zajedno, i onih necijepljenih koji su se pokajali što se nisu cijepili, jer su završili s teškom bolešću, a onda kasnije i s teškim posljedicama. Dakle, nije samo stvar u tome da COVID-19 može biti jako teška bolest, dugo se liječiti i osoba završiti na respiratoru, nego je stvar i u tome da u jednom visokom postotku ljudima ostaju ili lakše, ili nekada iznimno teške posljedice koje se onda nose mjesecima", upozorila je.

Naglasila je da je puno ljudi koji misle da se njima loše stvari neće i ne mogu dogoditi, a onda kad se dogode shvate da nitko od nas nije nedodirljiv i neranjiv. "Dakle jako je važno znati da od svakog uzimanja lijeka, cjepiva, hrane, bilo čega što radite u životu, vožnje automobilom, postoje određeni rizici. Na nama je da budemo dovoljno odgovorni i shvatimo da je taj rizik više desetina puta manji od same bolesti", rekla je Markotić.

Oštrije mjere u Sloveniji

Slovenija uvodi covid potvrde u širokom opsegu, od trgovačkih centara do javnog prijevoza. Komentirajući njihov model, Markotić je rekla da je potrebno uspostaviti onakve mjere koje će ljudi prihvatiti i poštovati.

"Jer, kad sve to sagledavate u okviru trenutne situacije, cijelo smo se vrijeme trudili da na neki način pokušamo, a dobrim smo dijelom i uspjeli u tome, postaviti takve mjere koje ljudi ipak u datom trenutku poštuju i povode. Slovenija je uvijek išla nešto oštrije sa svim mjerama, ali time nisu postigli neku bolju epidemiološku situaciju, dapače.

Mislim da treba naći neku ravnotežu između datih okolnosti i mjera koje uspostavljate. Vidite da ljudi sami odreagiraju na opasnost, to je nešto što je iskonski ugrađeno u nama. Tako će se i oni koji su možda najopušteniji, kad vide da se situacija pogoršala, prisjetiti da su tu ipak neke mjere i da ih trebaju ponovno poštivati", dodala je.

Pubertetsko ponašanje

Markotić je čvrsto uvjerena da će se ljudi sada u većoj mjeri cijepiti, kad vide da broj oboljelih ponovo raste. "U svakom slučaju, vjerujem da će s rastom broja slučajeva, s opasnošću, s tim što će opet mnogi ljudi u svojim obiteljima iskusiti bolest, pa na žalost i smrt, da će se ponovo broj cijepljenih povećavati."

Kaže da nije političar da bi mogla odbijanje cijepljenja povezati s nepovjerenjem u vlast. "Ne vjerujem da itko jede ručak, cijepi se, trenira, educira se ili radi bilo što u svom životu, zbog vlasti i radi vlasti, nego jednostavno ima osobni stav za ili protiv nečega. Prije bih rekla da je to ponašanje slično pubertetu, kada se neki bune protiv autoriteta, odnosno da i mi možda još uvijek nismo prošli taj dio u određenim segmentima društva i u određenim situacijama. To je stvar pojedinca i društva, da razviju određenu razinu odgovornosti i zrelosti.

Instrumentaliziranje djece

Komentirala je i situaciju u Krapinskim Toplicama gdje se pojavio otpor prema epidemiološkim mjerama, tj. nošenju maski u školama. "Mislim da je nedopustivo instrumentalizirati djecu. Odrasli mogu biti odgovorni i trebaju biti odgovorni za svoje postupke, a u tom smislu djeca se nikako ne smiju koristiti za takve postupke.

Naravno da se prati kako određeno stanovništvo reagira i gdje je potrebnije nešto stegnuti... A ovo što se događa u Krapini je ipak nekoliko pojedinaca koji ne govore o sustavu, to su još uvijek iznimke", smatra Markotić.

Do kad će sve ovo trajati?

Markotić je potvrdila da bi pandemiju moglo produžiti unedogled nerazvijeni dio svijeta koji je bez cjepiva, tako da je važno da bogate zemlje ne zaborave siromašne. "Dok god ne bude veliki dio svjetske populacije cijepljeno, nisu ni oni bogati zaštićeni. Davali si oni petu, šestu ili dvanaestu dozu, neće se zaštititi ako dobar dio svijeta ostane i bez prve doze."

Upitana može li se dogoditi da se sve ovo razvuče godinama, Markotić je da to nitko ne zna i da su sve opcije moguće.

"Međutim, vjerujemo da sad ipak s obzirom na visok postotak cijepljenosti u jednom dijelu svijeta, da će do idućeg proljeća velik broj onih koji su necijepljeni iskusiti bolest i na taj način, oni koji prežive, stvorit će određenu zaštitu. Kalkulacije su različite, no očekuje se da negdje od idućeg proljeća do iduće jeseni ipak uđemo u neko stabilnije doba.

To će ovisiti, naravno, i o postotku ljudi koji će se cijepiti, i o postotku onih koji će se koristiti epidemiološkim mjerama zaštite i provoditi ih, ali i i tome koliko će virus stvarati nove varijante koje neće biti u skladu s postojećim cjepivima. A onda će proizvođači cjepiva morati razmišljati o tome da brzo reagiraju na te nove varijante i da kreiraju cjepiva koja će za njih biti djelotvorna", rekla je.

"Mislim da nema nikoga na svijetu tko može prognozirati kraj pandemije. Sigurno možemo razmišljati o tome da ne bude veliki broj bolesnih i da se to svede na broj koji će svakih par godina imati slične razmjere kao gripa. Moguće je da će to potaknuti virus da on smanji cirkulaciju, no zasad se to ne događa. Hoće li svijet ipak shvatiti poruke koje mu virus svakodnevno nosi pa ubrzati cijepljenje, to ćemo isto vidjeti", dodala je.

Što bi bilo da odustanemo od mjera?

Markotić smatra da bi se virus, unatoč tome što je cijepljeno više od 50 posto odrasle populacije, kada bi se u ovom trenutku odustalo od mjera, puno brže širio, a bolnički zdravstveni sustav bi bio iznad granica opterećenosti koje može podnijeti. "Time bi došlo do situacije da svi ostali s drugim bolestima koje su isto iznimno teške i važne ostanu bez mogućnosti adekvatne liječničke zaštite. Zdravstveno osoblje je već i sada deficitarno", naglasila je.

"Mi ne govorimo ništa što je mimo drugih zemalja u svijetu. Oni koji prosvjeduju isto tako moraju biti svjesni da svaki čovjek koji traži za sebe određeno pravo i određenu slobodu, mora razmišljati i o tome ugrožava li svojim pravom i slobodom tuđi život i tuđe pravo na slobodu da bude zdrav i da bude dobro i da bude živ", zaključila je Markotić za Novi list.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali