Prosječna plaća u Hrvatskoj viša je za 40 posto od prosječne plaće u Rumunjskoj. No, Rumunji si mogu priuštiti 10 posto više roba i usluga od onih koje si mogu priuštiti Hrvati, kazuju statistički podaci Eurostata. Razlog tomu je to što su cijene u Hrvatskoj neusporedivo više nego u Rumunjskoj, ali i mnogim drugim europskim državama, u kojima su i prosječne plaće veće od hrvatskih, javlja N1. Prema podacima koje je jučer objavio Eurostat, hrana je kod nas čak 50 posto skuplja nego u Rumunjskoj, komunikacije su 83 posto skuplje, prijevoz 23 posto, režije 20 posto, a odjeća i obuća 15 posto. No, hranu po nižim cijenama od Hrvata kupuju Španjolci, čija je prosječna plaća 1749 eura, odnosno dvostruko viša od one u Hrvatskoj te Estonci, čija je prosječna plaća 41 posto viša od hrvatske prosječne plaće. Jeftinije u trgovinama prolaze i Česi, Poljaci, Portugalci i Slovaci. Hrana je, pak, jednako skupa kao u susjednoj Sloveniji, u kojoj je prosječna plaća 1186 eura.
"Razina cijena u Hrvatskoj je vrlo visoka u odnosu na naša primanja. To se posebno odnosi na cijene hrane, za koju izdvajamo lavovski dio našeg kućnog proračuna, bitno veći nego stanovnici razvijenijih članica EU, ali i na cijenu komunalija, energenata i usluga, koje su kod nas posljednjih godina prilično porasle. Zato Rumunji i s manjim plaćama mogu kupiti više roba i usluga od nas. Ukratko, košarica dobara u Rumunjskoj jeftinija je nego u Hrvatskoj", objašnjava Ljubo Jurčić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Sve je skupo
Košarica dobara u Hrvatskoj je skupa. Primjerice, kruh u Hrvatskoj košta 15-ak posto više nego u Nizozemskoj, u kojoj je prosječna neto plaća dva i pol puta viša od one u Hrvatskoj, koja je iznosila 844 eura. Gledajući prosjek cijena u EU, u Hrvatskoj je od prehrambenih proizvoda najjeftinije meso, koje košta 85 posto prosječne cijene u EU, odnosno niže od one u Njemačkoj, Irskoj ili Nizozemskoj, u kojoj je meso 23 posto skuplje od prosjeka EU. No, to meso je tamošnjim građanima s obzirom na njihova primanja znatno priuštivije nego hrvatskim građanima. Cijena mesa u Hrvatskoj je također viša od cijena u Estoniji, Poljskoj i Češkoj, redom državama u kojima je prosječna plaća već nego u Hrvatskoj.
Poljska je prosječna neto plaća za 27 eura viša od hrvatske, no cijene su doista osjetno niže. Prema Eurostatu su cijene prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj na razini od 97 posto prosjeka EU, dok su u Poljskoj te iste cijene na tek 69 prosjeka EU. Cijena kruha je na 68 posto prosjeka EU, dok je on u Hrvatskoj tri posto skuplji od prosjeka. Voće i povrće, koje je posljednjih godina u nas izrazito skupo, stoji na 94 posto prosjeka EU, dok je u Rumunjskoj cijena voća i povrća na 54 posto prosjeka EU, u Poljskoj na 69 posto, Češkoj na 79 posto i Sloveniji na 89 posto.
Zaduženost na visokoj razini
Ekonomisti su već upozorili da su Hrvati znatno zaduženiji od građana ostalih novih članica Unije. Uz to, plaće su u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina rasle sporije nego u drugim novim članicama. Posljedica toga je i manji raspoloživi dohodak u Hrvatskoj nego u drugim tranzicijskim članicama EU, što znači i manju kupovnu moć. Već nekoliko godina kupovna moć hrvatskih građana druga je najlošija u EU. Otkad je Rumunjska pretekla Hrvatsku, samo si Bugari mogu priuštiti manje od Hrvata.
U proteklih deset godina kupovna moć građana Hrvatske narasla je sa 60 posto prosjeka EU u 2008. na 63 posto tijekom 2018. Istodobno, kupovna moć rumunjskih građana narasla je sa 53 posto na 70 posto prosjeka EU, a kupovna moć Bugara, koji si mogu priuštiti manje od nas, narasla je sa 45 na 56 posto prosjeka EU. U Latviji je ona narasla s 59 na 70 posto, a u Poljskoj, koja je 2008. bila izjednačena s nama, na 77 posto prosjeka EU.
