Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NEPOZNATA KINEMATOGRAFIJA

DESET NEOBIČNIH FILMSKIH PLAKATA IZ NDH: Neki su urnebesno naivni, a neki izazivaju jezu

Po uzoru na nacističku Njemačku, Nezavisna država Hrvatska (NDH) prepoznala je i uvelike koristila propagandni potencijal filmske industrije odnosno slikopisnog stvaralaštva, kako se tada to zvalo.

Režim je svoju ideologiju posredovao ponajviše dokumentarnim filmovima i filmskim žurnalima, a do pubike u ono vrijeme nije bilo teško doći jer su u Hrvatskoj tada bila čak 164 kina (skoro dvostruko više nego danas!) s ukupno 60 tisuća mjesta. O samoj kinematografiji u NDH kasnije se znalo vrlo malo jer su filmovi proizvedeni u doba ustaškog režima nakon Drugog svjetskog rata bili u bunkerima i pod embargom. Čak i nakon 1990. o endehaškoj kinematografiji nije se puno govorilo i pisalo. Tek kada se filmski kritičar i povjesničar filma Daniel Rafaelić prije desetak godina ozbiljno dohvatio te prilično kontroverzne materije, javnost je napokon počela saznavati više o njoj.

A filmove iz razodblja od 1941. do 1945. godine pratili su i filmski plakati. Izdvojili smo ih desetak od kojih neki danas djeluju prilično naivno, a neki pak potpuno zastrašujuće.

1. Rat na Balkanu (Slom Jugoslavije)

“Njemački ‘Štuka’ avijoni (upravo tako piše!, nap.a.) napadaju strahovitom žestinom, njihovom naletu ne mogu odoljeti ni najteže utvrde!” Tim nabrijavajućim uvodom, davno prije foršpana i slogana kakve danas znamo, publiku se vabilo u kino-dvorane na projekciju filma skrpanog od dijelova tada popularnih filmskih žurnala. Film se službeno zvao “Rat na Balkanu” no u endehazijskim kinima prikazivan je pod atraktivnijim naslovom “Slom Jugoslavije”. Osim prizora bombardiranja Beograda, ulaska bugarskih jedinica u Jugoslaviju te borbi na grčkom bojištu, film sadrži i prizore “oduševljenog dočeka njemačke vojske u Zagrebu i ostalim mjestima”. Još su zanimljivije na ovom plakatu iz hrvatskog Apolo ton-kina u Daruvaru napomene građanstvu: da je uslijed skupoće filma i ogromnih troškova distributer prisiljen povisiti cijene filmu (pa su karte za najbolja mjesta koštala 10 kuna, a ona lošija 4 kune) te da si “cijenjeni posjetioci izvole pravovremeno razervirati mjesta, da se ne bi dogodilo da dođu u kino, a ne budu mogli dobiti mjesta”.

2. Slavlje slobode


Jedan od grafički suptilnijih bio je plakat za “Slavlje slobode”, film snimljen povodom “veličanstvene proslave prve godišnjice Nezavisne države Hratske u Zagrebu i u pokrajini”. Riječ je o srednjemetražnom dokumentarcu koji je u školski preslikanoj maniri totalitarne propagande slavio uspostavu NDH i ustaški režim poglavnika Ante Pavelića.

3. Slom Jugoslavije (Rat na Balkanu)

Već spomenuti “Slom Jugoslavije” u nekim je kinima prikazivan pod naslovom “Rat na Balkanu” te reklamiran kao “dugoočekivani ratni dokumentarni veletonfilm”. Onima koji su se kolebali oko dolaska na projekciju, s plakata je poručeno: “Film kojeg mora svaki da vidi i u kojem ćete naći sebe i svoje poznate!” A zanimljiva je i fusnota prema kojoj su za prijepodnevne i večernje predstave nedjeljom seljaci imali popust od 50 posto na cijenu ulaznice.

4. Straža na Drini

U ono vrijeme, a zbog kratkog trajanja filmova, često bi se u kinima prikazivala dva ili više filmova. Ovo je plakat za jednu takvu ‘double feature’ projekciju zanimljivu po tome  što je uključivala dva sasvim različita slikopisna ostvarenja. “Straža na Drini” jedan je od najzadrtijih propagandnih uradaka ustaškog režima, film koji govori o zloglasnoj Crnoj legiji (koju se na plakatu i u filmu naziva “legendarnom i proslavljenom”)  i njenim bitkama u kojima “uništava vjekovnog neprijatelja”. Također, u opisu s plakata stoji: “Patrijarhalni i miran život sela poremećen je provalom tuđinskog elementa, koji pali, uništava i ubija nevini hrvatski živalj.” No, taj je film s uspjehom prikazan na filmskom festivalu u Veneciji, čuvenoj Mostri, gdje je bio nagrađen zlatnom medaljom. Iako nije bio potpisan kao redatelj, zanimljivo je da iza filma stoji Branko Marjanović poznat po tome što je nakon rata, 1952. godine, snimio komediju “Ciguli-miguli” koju su jugoslavenski cenzori zabranili, a koja je iz bunkera izvađena i prikazana tek 1977. godine. Naspram režimski apologetske “Straže na Drini” prikazivan je i ideološki nevini film “Barok u gornjoj Hrvatskoj” u kojem se prikazuju “krasote starinskih hrvatskih dvoraca”. Vrhunska ekipa radila je na tom filmu: scenarij je napisao čuveni publicist Josip Horvat, redatelj je bio pionir hrvatskog filma Oktavijan Miletić, glazbu je napisao također čuvei Boris Papandopulo, dok su glumačku ekipu predvodili tada slavni Tito Storzzi i Marija Crnobori.

5. Slavlje slobode / Mladost Hrvatske

Još dva, ali oba bestidno propagandna režimska filma prikazivana su u paketu – već spomenuto “Slavlje slobode” te “Mladost Hrvatske”. U opisu prvog stoji: “Vojnik i seljak, radnik i intelektualac, mlado i staro ostavlja svoj dnevni rad i brige, ujedinjuje se u veselju, da prvu obljetnicu uskrsnuća NDH pretvori u pravo – slavlje slobode.” Na sličnom mobilizacijskom tragu je i drugi film u kojem je sudjelovala Radna služba Ustaške mladeži. O potonjem filmu a plakatu piše: “Nova mladež ostavlja udoban život ljetnih praznika da zajedno s onima, za koje dosad nitko nije brinuo, pohrli na rad za domovinu. Napinju se zdrave mladenačke mišice, odjekuju udarci motika, da se nakon neumornog rada zaori junačka pjesma nove, zdrave, radne, poglavnikove mladost!”

6. Slom Jugoslavije

Ovo je još jedan plakat za “dugoočekivani ratni velefilm o propasti Jugoslavije u samo 12 dana” koji je negdje prikazivan kao “Rat na Balkanu”, a negdje kao “Slom Jugoslavije”. Tada je svako kino izrađivalo vlastite plakate za filmove, a ovo je iz predratnog kina Danica u Virovitici. I na njemu je važna napomena da taj “jedinstveni film treba svatko pogledati” te još važnija da “posjetnici iz okolice mogu doći i odputovati vlakom”.

7. Prvi hrvatski razpored

U četiri godine koliko je opstala marionetska NDH, filmska proizvodnja u njoj bila je prilično intenzivna. Snimljeno je tridesetak većinom dokumentarnih i propagandnih filmova. Državni slikopisni zavod Hrvatski slikopis prvu je godišnjicu rada obilježio prikazivanjem četiri najuspjelija: “Slavlje slobode”, “Mladost Hrvatske”, “Barok u gornjoj Hrvatskoj” te “Straža na Drini”. Filmovi su prikazivani kao “Prvi hrvatski razpored” koji je, kako piše, “svugdje pobudio veliko zanimanje i dobio zasluženo priznanje”.

8. Ljudi u oluji


Riječ je o njemačkom igranom filmu iz 1941. godine izrazito antislavenske note kojim je nacistički režim želio kod široke publike stvoriti odbojnost spram Slavena. Film “Menschen im Sturm” sniman je dijelom u Hrvatskoj i u ono vrijeme bio je veliki kino-hit u Njemačkoj u kojem je glumila filmska zvijezda Trećeg reicha Olga Tschechow. Film govori o pokušaju bijega skupine folksdojčera preko njemačko-jugoslavenske granice uoči početka Drugoga svjetskog rata. Navodno je sam Pavelić tražio da se jedan, naravno pozitivan lik u filmu, napravi po uzoru na njega.

9. Lisinski

Film Oktavijana  Miletića o skladatelju Vatroslavu Lisinskom  iz 1944. godine bio je prvi cjelovečernji i ujedno prvi zvučni igrani film snimljen u NDH. Već sama činjenica da je snimljen pod ustaškim režimom bila je dovoljna da jugoslavenske vlasti nakon rata zaplijene kopije tog filma i zabrane njegovo prikazivanje. No, taj posve benigni film bio je svojevrsna subverzivna podvala njegovih autora Pavelićevom režimu. Ustaše, naime, nisu blagonaklono gledali na ideju ilirizma i sam Ilirski pokret kojemu je pripadao Lisinski. Stoga na premijeru nije došao ni Pavelić niti ostali visoki ustaški dužnosnici. Ipak, film je postigao velik uspjeh u kinima, a nakon poslijeratne zabrane prvi puta je prikazan na televiziji 1990. godine.

10. ‘Židovi – izložba o razvoju židovstva i njihovog rušilačkog rada’

Iza ovog dobroćudnog naslova krije se daleko najzloćudniji filmski uradak iz NDH. Gornji plakat nije za spomenuti film nego za izložbu o kojoj taj film govori. Riječ je o izložbi “o razvoju židovstva i njihovog rušilačkog rada”  koja je 1942. godine održana u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Na plakatu se vidi goli mišićavi junak, svojevrsni hrvatski Siegfried, sa štitom na kojem je ustaški simbol u jednoj, te mačem u drugoj ruci kako se bori protiv “židovske zmije”. Film u kojem se Židove među inim pogrdnim imenima naziva i “štakorima” trebao je pred publikom i pukom dodatno opravdati antisemitsku politiku koju je Pavelićev ustaški režim vodio po uzoru na onaj nacistički.

Povratak na Net.hr