'Unatoč dodatnim rashodima napravljene su uštede kako bi ukupna rashodna strana iz općih izvora ostala ista'

Danas u podne počinje 229. sjednica Vlade na kojoj će se odlučivati od rebalansu proračuna koji je pogođen korona-krizom. Ministar financija Zdravko Marić kazao je da se proračun prilagođava izvanrednim okolnostima.

"Unatoč dodatnim rashodima napravljene su uštede kako bi ukupna rashodna strana iz općih izvora ostala ista", kazao je Marić.

Marić je istaknuo da će prihodovna strana patiti kada je projicirani pad od devet posto. Osim rebalansa proračuna, na Vladi se danas mogu očekivati raspravljati o zaduženjima na stranim tržištima. Isto tako, govorit će se i radu Nacionalnog stožera civilne zaštite te borbu RH s koronavirusom.

Tijek sjednice

12:18 - U zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice počela je sjednica Vlade. Premijer Andrej Plenković na početku je kazao da se treba usuglasiti Dnevni red koji je prihvaćen. "Bit će ovo bogata sjednica Vlade s važim odlukama za hrvatske građane", rekao je premijer.

Najavio je da će biti više uvodnih napomena nego inače. Podsjetio je da se nalazimo u europskom tjednu u kojoj se obilježava kraj Drugog svjetskog rata i Dan Europe. Pohvalio se da se na inicijativu Hrvatske na Zagrebačkom samitu dogodilo deblokiranje Albanije i Sjeverne Makedonije kada je u pitanju otvaranje pregovora s EU te novom metodologijom pregovora i Zagrebačkom deklaracijom. Govorio je i o 25. obljetnici vojno-redarstvene operacije "Bljesak".

Istaknuo je da se 3. svibnja obilježio i Dan slobode medija pa naglasio da treba osigurati kvalitetne uvjete za rad novinara te medijskih kuća. Upozorio je da zajedno pokušamo stati na kraj lažnim vijestima i da su mediji dio demokratskog društva. Rekao je nešto i o procjeni EK o padu BDP-a u Hrvatskoj koji ove godine iznosi 9,1 posto za koju Plenković kaže da je povoljna. Plenković kaže da je EK optimističnija nego oni i da je interesantno da je prva procjena rasta BDP-a u idućoj godini iznosi 7,5 posto dok su oni rekli 6,1 posto.

"Moramo ići u rebalans kako bismo mogli financirati sve ono što predstoji. Odlučili smo ostati na planiranim rashodima, a prihodi će se obzirom na okolnosti pasti više nego što smo planirali na 122 milijarde kuna. Minus u proračunu bit će 23-25 milijardi kuna", rekao je Plenković.

Izlaganje ministra Vilija Beroša i Božinovića

Ministar zdravstva Vili Beroš izložio je novosti u vezi koronavirusa u Hrvatskoj. Ministar je pokazao tablice zemalja s oboljelima i umrlima na milijun stanovnika. Rekao je da Hrvatska ima jednu od napovoljnijih epidemioloških situacija u Hrvatskoj. Dodao je da je to zbog odgovornosti građana i aktivnosti Vlade.

Načelnik Nacionalnog stožera te potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović govorio je o mjerama. Tako je naveo da je nakon popuštanja mjera krivulja oboljelih i dalje silazna što ih ohrabruje da idu dalje s popuštanjem.

"Izdano je 234 upozorenja, dakle oko jedan posto, koja su se ticala nepridržavanja distance i nošenja zaštitne opreme. Sve je to riješeno upozorenjima (...) Ukupno je repartirano 2.076 hrvatskih građana. Smanjen je broj aktivnih ljudi u sustavu civilne zaštite i sada ih je aktivno 13.266", rekao je Božinović i skupa s premijerom pozvao sve da ostanu odgovorni.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kazao je da se svakog dana radi na unaprijeđenju pravosuđa na što je ministar uprave Ivan Malenica dodao da je Hrvatska "postigla visoke standarde u neovisnim institucijama".

Izlaganje ministra financija i rebalans proračuna

Ministar Marić započeo je svoje izlaganje s izvješćem o uspješnosti provedbi reformi. Kazao je da je on zadovoljan i da se nada da će se postotak uspješnosti povećati. Kazao je da je ovo prvi rebalans proračuna ove Vlade u prvoj polovici godine te je naglasio da je rebalans ove Vlade bio uvijek na kraju.

Rebalansom se ukupni prihodi proračuna predviđaju u iznosu od 121,95 milijardi kuna, što je za 23,2 milijarde kuna manje nego što je bilo originalno planirano (145,1 milijarda kuna)

Taj pad prihoda rezultat je gospodarskih mjera u borbi protiv koronavirusa, odgode odnosno djelomičnog ili potpunog oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak, dobit i doprinose poduzetnika pogođenih koronavirusom, kao i pada gospodarske aktivnosti.

Naime, Vlada je prošli tjedan kod predstavljanja Nacionalnog programa reformi i Plana konvergencije procijenila da će BDP u ovoj godini pasti za 9,4 posto. Originalno je, pak, proračun lani rađen uz projekciju gospodarskog rasta za 2,5 posto u 2020.

"Do kraja trećeg mjeseca prihodna strana državnog proračuna nije pokazala utjecaj koronavirusa, ali početkom travnja je indeks prihoda pao. Nismo zapamtili da je više od dva tjedna mjeseca travnja prihod na dodanu vrijednost bilježio smanjenje i u apsolutnom iznosu je imao negativni predznak. To znači da smo više PDV-a vratili nego što je bilo uplaćeno u proračun. To se nikada prije nije dogodilo", rekao je ministar Marić te dodao da se situacija popravila.

"Omjer udjela javnog duga u BDP - imamo povećanje udjela u BDP-u planirano i projicirano na 86,7 posto. Zato ovaj plan financiranja u rebalansu dobiva još više na važnosti", kazao je Marić.

"Ovo je proračun koji je adekvatan okolnostima u kojima smo se našli i ovo je proračun koji osigurava rad institucija i sustava u državi. S ovakvim rebalansom imamo uokvirenu priču svih onih naših ušteda koje smo učinili u okviru preraspodjela", za kraj je kazao.

Prema predloženom rebalansu, prihodi od poreza su planirani u iznosu od 66 milijardi kuna, što je 18,1 milijardu kuna manje nego li je bilo planirano originalnim proračunom. Pritom najveće negativne promjene bilježi prihod od PDV-a, koji se planiraju u iznosu od 43,7 milijardi kuna, ili 12,1 milijardu kuna manje u odnosu na prvotni plan.

Prihod od poreza na dobit prema novom planu iznosit će 6,5 milijardi kuna, što je 2,8 milijardi kuna manje od originalnog proračuna, od posebnih poreza i trošarina se planira 13,9 milijardi kuna, ili 2,7 milijardi kuna manje, itd.

Rebalansom je predviđeno i smanjenje prihoda od doprinosa za 3,8 milijardi kuna, na 21,2 milijarde kuna, itd.

O rashodima

Ministar financija je najsnažnijom porukom rebalansa označio zadržavanje rashoda na 147,3 milijarde kuna, unatoč značajnim potrebama i pritiscima za veće rashode - 7 milijardi kuna rashoda koji nisu originalno planirani za mjeru očuvanja radnih mjesta te stotine milijuna kuna dodatnih rashoda za zdravstvo (nabava zaštitne opreme, maski, dezificijensa, itd).

No, uštedama na rashodnim stavkama svih resora uspjeli smo se svesti da rashodna strana proračuna ostane nepromijenjena, rekao je Marić, ponavljajući kako je fokus u ovom kratkom roku isključivo na nužne rashode države. Dodaje kako je, uz uštede u samom proračunu, zadržavanju rashoda u planiranim okvirima pomogla i EU fleksibilnijim pristupom između ugovorenog i alociranog iz europskih fondova.

Pritom je naveo i kako su rashodi proračuna iz općih izvora planirani u iznosu od 115,1 milijardu kuna, a kada se tomu dodaju i EU fondovi i vlastiti namjenski prihodi iznose 147,3 milijarde kuna. Prijedlogom rebalansa ukupni rashodi za zaposlene smanjeni su za 392 milijuna kuna, na 22,3 milijarde kuna, dok se materijalni rashodi smanjuju za 588 milijuna kuna, na 14,3 milijarde kuna.

Rashodi za subvencije rebalansom su planirani u iznosu 13,4 milijarde kuna, što je povećanje za 5 milijardi, a razlog tomu je povećanje subvencija na pozicijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u iznosu od 4,5 milijardi kuna za potpore za očuvanje radnih mjesta, dok se u resoru poljoprivrede povećavaju za 507,8 milijuna kuna, ponajprije za mjere ruralnog razvoja i izravna plaćanja poljoprivrednim proizvođačima.

Ukupne naknade građanima i kućanstvima povećavaju se za 327,9 milijuna kuna, na 51,2 milijarde kuna, a i unutar te kategorije osigurana su dodatna sredstva od 385 milijuna kuna za mjeru potpore za očuvanje radnih mjesta, kao i 24 milijuna kuna za subvencioniranje stambenih kredita.

Ukupne pomoći smanjuju se za 2,2 milijarde kuna, na 27,1 milijardu kuna, a ostali rashodi za 1,2 milijarde kuna, na nešto više od 6 milijardi kuna.

Financijski rashodi, koji su najvećim dijelom određeni kretanjem rashoda za kamate, odnosno troškovima servisiranja javnog duga, ostaju na približno istoj razini od 7,2 milijarde kuna.