Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

OBLJETNICA KRVARENJA DUBROVNIKA

‘DA SE NE ZABORAVI’: Na današnji dan prije 28 godina počela je srpsko-crnogorska agresija na Dubrovnik i jug Hrvatske

Dubrovnik je u studenome i prosincu 1991. pretrpio najteže dane u svojoj višestoljetnoj povijesti

Prigodnim tradicionalnim programom “Da se ne zaboravi” Dubrovčani u utorak obilježavaju 28 godina od početka srpsko-crnogorske agresije na grad Dubrovnik i jug Hrvatske u Domovinskom ratu – 1. listopada 1991. godine. Program počinje u 9 ujutro polaganjem vijenaca kod Spomen križa na gradskom groblju Boninovo, nakon čega slijedi prigodan školski program u franjevačkoj crkvi Male braće, a u podne polaganje vijenaca uz molitvu na brdu Srđ.

U 18 sati u luci Gruž spustit će se vijenci s broda “Tirena” u znak sjećanja na poginule hrvatske branitelje na moru, a svečana sveta misa za sve poginule u Domovinskom ratu bit će služena u 19 sati u franjevačkoj crkvi Male braće. Program obilježavanja završava otvaranjem multimedijalne izložbe “Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991.-2000.” u kompleksu Lazareta.

DAN KAD JE U DUBROVNIKU UBIJENO 19 LJUDI: Agresorska vojska počela je paljbu u zoru i ubrzo ušla u Grad

Početak agresije

Prvog dana listopada 1991. godine točno u 6 sati više od 13 tisuća pripadnika jugoslavenske vojske, uz pomoć rezervista iz Srbije i Crne Gore, napali su područje Dubrovnika i jug Hrvatske s kopna, mora i iz zraka. Među neprijateljskim agresorskim snagama bili su pripadnici užičkog, podgoričkog i mostarskog vojnog korpusa i pripadnici 9. Vojno pomorskog sektora Boka, uz značajnu potporu zrakoplovstva, te više od 120 teških topničkih oružja, oko 100 tenkova i 50 oklopnih transportera.

Brojnoj i dobro naoružanoj agresorskoj vojnoj sili na crtama obrane dugima više od 200 kilometara suprotstavilo se 750 slabo naoružanih hrvatskih branitelja, pripadnika postrojba dubrovačkoga Zbora narodne garde ( ZNG), policije te dragovoljaca iz sastava Teritorijalne obrane. Već prvog dana Dubrovnik je ostao bez struje i vode, a s ciljem potpune informativne blokade srpski i crnogorski agresor je zrakoplovima raketirao zgradu Centra za obavješćivanje te repetitor i relej na Srđu, čime su prekinute telefonske i oštećene radijske veze. Prve granate ispaljene iz topova Jugosavenske vojske (JNA) i rezervista Hercegovačkog korpusa s položaja oko Trebinja pale su na uže dubrovačko područje, naselja Bosanku na brdu Srđ i Mokošicu.

Dubrovački branitelji spriječili ulaz Crnogoraca i Srba

Samo u prvom tjednu listopada poginulo je 27, a ranjeno 100 hrvatskih branitelja i civila s duboračkog područja. Već 5. listopada agresor je zauzeo Konavle i Slano i time presjekao i posljednju kopnenu vezu s ostatkom Hrvatske, a do kraja listopada izbio na same prilaze gradu Dubrovniku u kojem je, bez struje, vode i redovite opskrbe hranom, ostalo 50 tisuća stanovnika. Hrabri dubrovački branitelji uspjeli su spriječiti ulazak srbocrnogorskih postrojba u grad i učvrstili crtu obrane.

Dubrovnik je u studenome i prosincu 1991. pretrpio najteže dane u svojoj višestoljetnoj povijesti.

Poginula su 184 hrvatska branitelja i 92 civila, a ranjeno je više od 1.500 osoba

U jakim napadima od 8. do 14. studenoga te 6. prosinca, na blagdan Svetoga Nikole, na grad je palo više od pet tisuća topničkih projektila, a u napadu 6. prosinca više od šesto ih je palo na dubrovačku povijesnu jezgru. Uništeni su brojni spomenici kulture. Devet zgrada potpuno je izgorjelo, 461 zgrada pretrpjela je teža oštećenja, a 45 projektila palo je na Stradun.

Tijekom srbo-crnogorske agresije na dubrovačko područje poginula su 184 hrvatska branitelja i 92 civila, a ranjeno je više od 1500 osoba. U srpskim koncentracijskim logorima bile su zatočene 423 osobe, a bilo je više od 33 tisuće prognanih i izbjeglih. Na području od Stona do Konavala agresori su spalili 2127 kuća, kao i zaštićeni, skoro pet stotina godina star Arboretum u Trstenom. Bez krova nad glavom ostao je 7771 stanovnik dubrovačkog područja, a ono što nije spaljeno i uništeno srpski i crnogorski agresori su opljačkali.

Povratak na Net.hr