Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

REALNA PRIJETNJA

CRNE PROGNOZE FIZIČARA S PMF-a: ‘Klimatske promjene ne poznaju granice, dalmatinski otoci najviše će stradati’

Iako mnogi ne shvaćaju ozbiljno upozorenja o klimatskim promjenama i globalnom zatopljenju, čak i najveći skeptici ovih su se dana mogli uvjeriti da se klima mijenja i da to donosi vrlo teške posljedice.

Iako nije ni sredina srpnja, Hrvatska doživljava već treći toplinski val ove godine. Lipanj su obilježile rekordne temperature, a čini se da vrućina neće tako skoro popustiti. Požari su poharali dio Dalmacije, poljoprivredi prijete suše, a ugroženi su i ljudsko zdravlje i životi. Sve to naglašava činjenicu da su klimatske promjene ozbiljne i neizbježne.

UN je nedavno predvidio kako će izgledati slika svijeta nakon klimatskih promjena. Procjenjuje se da će čak 250 milijuna ljudi na svijetu do 2050. morati napustiti svoje domove.

Promjene se događaju brže nego što se mislilo

Znanstvenici su u panici jer su shvatili kako se zagrijavanje događa brže nego li su predvidjeli te da su ranije projekcije zapravo bile optimistične.

Fizičar s Geofizičkog odsjeka na zagrebačkom PMF-u, prof. dr. sc. Branko Grisogon slaže se s kolegama znanstvenicima. Stručnjak za planinsku i obalnu meteorologiju kazao je kako se promjene doista događaju brže nego što se misli.

‘Nagađamo najbolje što možemo’

‘Klimatski sustav je prekompliciran, vrlo ga je teško posve razumjeti. Za meteorologiju, klimatologiju… možemo reći da su 99 posto čista znanost, no klimatsko modeliranje – nije. Previše je, naime, nepoznanica da bi se mogao napraviti precizniji klimatski model za budućnost. Ne znamo, na primjer, što će političari, vlade, multinacionalne kompanije itd. odlučiti u vezi sa smanjenjem emisija stakleničkih plinova, koliko će se površina urbanizirati i prekriti betonom, koliko će se šuma posjeći, koliko će se šumskih površina zapaliti i koliko u atmosferu odaslati pepela koji ima jak utjecaj na zagrijavanje, kao da ste između Zemlje i Sunca stavili deku.

Ne mogu se predvidjeti, niti u klimatske modele ukalkulirati ni svi prirodni događaji poput vulkanskih erupcija ili potresa.

Zato nagađamo najbolje što možemo, ali teško je nagađajući raditi precizne projekcije. Naš DHMZ ima izvrsnu ekipu klimatologa koji se bave modeliranjem i koji su još prije nekoliko godina predvidjeli da će sjeverni i južni dijelovi Dalmacije imati između šest i 12 toplih dana – onih s temperaturom iznad 25 Celzijevih stupnjeva – više nego dosad, kao i približno toliko više vrućih dana, s više od 30 stupnjeva. Istodobno, bit će prosječno tri do četiri hladna dana manje nego dosad’, kazao je Grisogon za Slobodnu Dalmaciju.

Dalmaciju očekuje, tvrdi stručnjak, i najveći nedostatak oborina – prosječno do sto milimetara oborina manje nego dosad.

Utjecat će na turističku sezonu

‘Govorimo o 10 do 20 posto, a to nije malo, i u idućih 10 do 20 godina, a to nije daleko. Vruća i sušna razdoblja djelovat će na turističku sezonu u srpnju i kolovozu, kad će na našoj obali biti znatno manje ugodno nego što je bilo do sada. Otoci će u izmijenjenim klimatskim uvjetima mnogo stradati, njima je pomoć najpotrebnija. No najvećom opasnošću za Dalmaciju smatram požare, s obzirom na to da u sušnim razdobljima rizik raste, a vatru ne mora izazvati piroman, nego može i udar groma ili iskra’, kaže stručnjak.

Grisogon smatra kako se o klimatskim promjenama počelo prekasno pisati te da hrvatski političari tom problemu nisu previše dali na važnosti, sve dok ih nije pritisnula EU. Hrvatska i dalje, upozorio je, ne ulaže u istraživanje klime i vremena, već očekuje da novac osigura EU.

‘Duboko sam time razočaran. Unija nam neće dugo davati novac. Radi se o financiranju projekata koji traju dvije, tri, četiri godine, i gotovo. A što onda? To nije način održavanja kulture jednog naroda. Potrebna su kontinuirana ulaganja, a znanost se općenito financira tako da sve što dobijemo ode na plaće, nemamo niti za hladni pogon. U takvim uvjetima teško je razgovarati o istraživanjima o klimatskim promjenama, iako već sad u tome prilično zaostajemo’, kaže profesor.

‘Od klimatskih promjena možemo imati i koristi’

‘Značajne će postati proljetna i jesenska turistička sezona, a i zima može biti od koristi. U razdoblju najvećih vrućina turisti bi mogli biti usmjereni k planinama, jezerima itd. Energetska učinkovitost može se pojačati boljim prometnim i agrarnim povezivanjem sa zaleđem Dalmacije, s Likom, ali i zapadnom Bosnom i Hercegovinom. Zajedništvo će nam biti potrebno jer klimatske promjene ne poznaju granice. Na kraju, kolega Jakov Dulčić sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo u razgovoru o klimatskim promjenama i njihovoj boljoj strani rekao mi je kako su neke od tropskih riba kojih je sve više u našemu moru – jako ukusne’, zaključio je Grisogon.

Povratak na Net.hr