ČLAN ZNANSTVENOG SAVJETA OTKRIO KAKAV PREDIKTIVNI MODEL KORISTE; Upozorio je: / 'Obrasci epidemije se mijenjaju'

'Za nekih desetak dana od uvođenja mjera možemo vidjeti rezultat na broju hospitaliziranih', kaže Polešak

8.12.2020.
18:47
Pixsell

Član Vladina znanstvenog savjeta Ozren Polašek gostovao je u Newsroomu N1 televizije gdje je komentirao situaciju u tom tijelu, ali i aktualno stanje s epidemijom koronavirusa u Hrvatskoj.

Javnost je kasno sinoć uzdrmala informacija da jep redstojnik ureda Vlade, Zvonimir Frka Petešić, "kontaktirao pet članova savjeta i kazao da je međusobno povjerenje narušeno i da suradnja, koja je i dosad bila na dobrovoljnoj bazi, nema smisla ako pojedini članova Znanstvenog savjeta u subotu poslijepodne obave višesatne razgovore s njime o aktualnoj epidemiološkoj situaciji i restriktivnim mjerama".

Vladu je zasmetao apel upućen javnosti, kojim se prozvalo Vladu i Stožer civilne zaštite.

'Eskaliralo je'

"Teško mi je nešto mudro komentirati. Nisam mislio da će situacija ovako eskalirati. Uistinu nam sada treba više neko zajedništvo nego podjele", kaže Polašek.

Na pitanje je li znao za apel, odgovorio je da jest. "No ono što želim reći da sam se od početka epidemije zalagao za nešto strože mjere i nisam smatrao da trebam potpisati jedan ovakav apel. Cijelo vrijeme se pokušavam koristiti brojka koje dobivamo iz sustava i na temelju toga donositi odluke", tvrdi Polašek.

Navodi kako je u Savjetu u zadnje vrijeme bilo dosta razmirica, no ističe kako je optimističan i vjeruje da će dalje nastaviti dobro funkcionirati.

Rade na prediktivnim modelima

Iako Savjet nije formiran kao radna skupina, Polašek kaže kako već neko vrijeme pokušavaju napraviti prediktivne modele kako bismo bolje upravljali epidemijom.

"Prediktivni modeli se zasnivaju na tome da uzmete nekakve povijesne podatke recimo tjedan ili mjesec dana prije, na temelju njih pokušate shvatiti obrasce i onda te obrasce projicirate u budućnost. U toj rečenici leži sva ljepota i svi problemi prediktivnih modela jer to znači da prediktivni modeli ovise o onom što nam se događalo u prošlosti. U ovom trenutku nam se obrasci epidemije toliko mijenjaju da je stvarno teško napraviti prediktivni model koji je dobar", objašnjava Polašek.

Kazao je i nešto više o tim prediktivnim modelima. "Jedan od modela koji sada imamo pokušava na temelju trendova predvidjeti što će se dogoditi sljedeći tjedan i nažalost ne možemo ga koristiti duže od tih tjedan dana, on ima relativno razumno predviđanje. Drugi modeli koje smo koristili nam nažalost nisu toliko precizni i u ovom trenutku ne možemo dati odgovor na dva najvažnija pitanja od kojih je jedno jesmo li na vrhuncu, a drugo kada će biti kraj ovog vala", istaknuo je znanstvenik.

'Obrasci epidemije se mijenjaju'

Na pitanje zašto ti modeli ne mogu dati dovoljno precizne podatke, rekao je: "Niz je razloga za to. Gotovo svi obrasci epidemije nam se mijenjaju - stav ljudi prema nošenju maski, stav ljudi prema pridžavanju mjera, bolnice se drugačije ponašaju u odnosu na veliki broj bolesnika u odnosu na ono što smo imali prije za vrijeme proljeća i ljeta. Tako da moramo vrlo, vrlo pažljivo interpretirati brojke. U toj interpretaciji brojki stvarno morate biti ponizni jer ako želite naći nešto optimistično onda ćete to u podacima i naći, isto vrijedi i za nešto pesimistično. Morate uvijek uzeti neki iskreni stav i probati stvarno razumjeti što se događa s brojkama.

Imamo taj kratkotrajni koji nam tjedan dana unaprijed nešto govori i na temelju njega upravo se nadam da ćemo krajem ovog tjedna moći u javnost pustiti informaciju, a to je sljedeći podatak: Naime, ako pogledamo obrasce hospitalizacije onda znamo da pedeset posto zaraženih koji uđu u bolnicu, uđu u bolnicu unutar prva četiri dana. Osamdeset posto unutar osam dana. Što znači da za nekih desetak dana od uvođenja mjera možemo vidjeti rezultat na broju hospitaliziranih", objasnio je Polašek.

"Nadam se da ćemo već negdje krajem ovog tjedna vidjeti zaravnjenje ili smanjenje čak broja hospitliziranih. Ako to ne budemo vidjeli, onda će nama model jasno reći da nam mjere nisu dovoljno dobre i da treba promisliti o strožim mjerama", dodao je.

Razvija se prediktivni model za svaku županiju

Upitan je i kakvim se podacima koriste, ako oni nisu dovoljno precizni. "Ako u model unosite podatke koji nisu vjerodostojni ili ne održavaju stvarnost, onda vam model neće dati neku dobru projekciju. Ne možete očekivati od zdravstvenog sustava da se u ovim vrlo stresnim uvjetima jako brine o kvaliteti podataka i to sad pokušavamo s kolegama osigurati.

Kao prvo, uvijek se događa da imamo više zaraženih nego što uspijemo detektirati. Antigenski testovi se zasebno vode", pojasnio je Polašek.

Odgovorio je i na pitanje zašto Hrvatska ne koristi modele koje su razvili ECDC i Svjetska zdravstvena organizacija.

"Svaki model se temelji na drugačijoj metodološkoj osnovi. Ono što je nezgoda takvih modela koje rade vanjske ustanove je da oni možda ne mogu dovoljno dobro razumjeti neke osobitosti nacionalne. Te modele svakako treba uzimati kao izvor usporedne informacije s drugim zemljama, ali svjedno se moramo truditi pokušati bolje prilagoditi naše modele tako da imamo jasniju situaciju što nam se događa kod nas. Plus, ono što sad također pokušavamo polagano razvijati je prediktivni model za svaku odvojenu županiju, a to je nešto što ovi modeli ne rade nego samo na ovoj razini cijele države pokušavaju razumjeti obrasce", kazao je Polašek.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali