banner

PROČITAJTE OVO...

ČESTA I – SMRTONOSNA: Oko 18.000 Hrvata nema pojma da ima ovu nasljednu bolest: ‘Važno je rano otkriti, a lako se može prepoznati’

Porodična hiperkolesterolemija genska je bolest koja se nasljeđuje unutar porodice, a dijagnosticira se u svega 1% oboljelih

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti u cijelome svijetu, a Hrvatska ne zaostaje ni u tom trendu. U Hrvatskoj je 2019. godine od kardiovaskularnih bolesti preminulo 22.020 osoba, što je čak 42,5% svih umrlih.

Povećani rizik od razvoja teže kliničke slike uzrokovane koronavirusom

Osobe koje boluju od kardiovaskularnih bolesti u vrijeme pandemije COVIDA-19 imaju povećan rizik od razvoja teže kliničke slike bolesti uzrokovane koronavirusom. Istovremeno su u strahu potražili pomoć zbog postojećih kardiovaskularnih problema, kako se ne bi zarazili, odnosno izložili epidemiološkoj trijaži ili drugim okolnostima u zdravstvenim ustanovama uslijed pandemije.

MOŽDA ĆE VAS IZBOR IZNENADITI: Plenković odlučio tko će ga mijenjati u slučaju spriječenosti; ‘Ali, zasad za tim nema nikakve potrebe’

Prema podacima HZJZ-a, u prvih pet mjeseci ove godine smanjio se broj osoba koje su zatražile zdravstvenu zaštitu u ordinaciji obiteljske medicine, kao i broj kontakata sa zdravstvenom zaštitom (dolazak u ambulantu, pregled, telefonska/e-mail konzultacija), u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Također, prema Registru bolesnika s infarktom miokarda Hrvatskoga kardiološkog društva, na razini Hrvatske je u prvoj polovici ove godine, u odnosu na 2019., zabilježeno oko 30% manje hospitalizacija zbog akutnoga infarkta miokarda.

Kampanja Dobar, loš, nasljedni

Jedan od uzroka prerane smrti od kardiovaskularnih bolesti je i obiteljska hiperkolesterolemija, nasljedna genska bolest od koje u Hrvatskoj boluje od 16.000 do 20.000 osoba, a procjenjuje se da njih čak 95% ni ne zna da ima ovu bolest. Budući da je svijest o bolesti vrlo niska i među liječnicima i građanima, uz podršku Hrvatskog društva za aterosklerozu i Hrvatskog kardiološkog društva pokrenuta je edukativna kampanja Dobar, loš, nasljedni, s ciljem informiranja stručne i opće javnosti o posljedicama ove opasne nasljedne bolesti.

“Obiteljska hiperkolesterolemija relativno je česta i smrtonosna bolest, zbog čega se u mnogim europskim zemljama sustavno provode programi ranog otkrivanja bolesnika s ovom bolešću. Budući da je koncentracija LDL-kolesterola u krvi kod ovih bolesnika povišena još od djetinjstva, važno je što ranije otkriti ovu bolest. Kako je Hrvatska mala zemlja, probir bi se mogao provoditi prilikom obaveznog sistematskog pregleda pri upisu djece u osnovnu školu. To bi zasigurno pridonijelo sprječavanju nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda, budući da gotovo četvrtina takvih bolesnika umire prije 50. godine, ako se bolest ne otkrije ili ne liječi na vrijeme”, ističe osnivač i predsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu, akademik Željko Reiner, te dodaje kako se bolest lako može repoznati jednostavnom laboratorijskom pretragom i podacima o obitelji.

IZDALI CRVENO I NARANČASTO UPOZORENJE: Olujni vjetar na sjevernom Jadranu i u Dalmaciji, a u Lici: ‘Budite spremni na snijeg i led…’

Potrebno je što ranije započeti liječenje

“Loš nasljedni kolesterol povećava rizik od razvoja srčanih problema za čak 20 puta u mlađoj dobi, a dijagnosticira se, nažalost, u svega oko 1% oboljelih. Kroz ovu kampanju želimo potaknuti bolesnike na razgovor sa svojim liječnicima obiteljske medicine, posebice one koji su izgubili člana obitelji, odnosno bližeg srodnika zbog posljedica srčanog i moždanog udara ili drugih posljedica aterosklerotske bolesti u dobi mlađoj od 55 godina”, naglasio je akademik Davor Miličić, predsjednik  Hrvatskoga kardiološkog društva.

Neliječena obiteljska hiperkolesterolemija je smrtonosna bolest što pokazuju podaci da će neliječeni žene i muškarci koji boluju od nje razviti koronarnu bolest srca prije 55. odnosno 60. godine života, a 50% muškaraca i 15% žena umire prije te dobi.

Bolest se nasljeđuje unutar obitelji, između srodnika, pa zahvaćeno može biti više članova obitelji. Za osobe s obiteljskom hiperkolesterolemijom promjena način života i pravilna prehrana nisu dovoljni, već je potrebno čim ranije započeti s liječenjem.

Povratak na Net.hr