PREDMET RASPRAVA

ČEMU ZAPRAVO SLUŽI PREDIZBORNA ŠUTNJA? Pogledajte u kojim zemljama je uopće nema, analitičar: ‘Postoji nešto što je nemoguće spriječiti’

U dosadašnjoj praksi, tijekom parlamentarnih, predsjedničkih i europskih izbora, u Lijepoj našoj nije bilo ozbiljnijih kršenja izborne šutnje

Službene promidžbe kandidata za parlamentarne izbore birači su imali gledati i slušati 15 dana. Tako su mogli upoznati čak 2.700 kandidata sa 192 liste. Međutim, već nekoliko sati pred očima birača ne iskaču reklame stranaka, koalicija i pokreta jer je sinoć u ponoć nastupila izborna šutnja. Po zakonu, izborna šutnja traje do sutra u 19 sati.

Kao što većina zna, za vrijeme izborne šutnje zabranjeno je javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima kao i nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata. Također, izborna šutnja uključuje zabranu objavljivanja procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora. K tome, zabranjeno je objavljivanje izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe te navođnje njihovih izjava ili pisanih djela.

Kako piše RTL, u dosadašnjoj praksi, tijekom parlamentarnih, predsjedničkih i europskih izbora, u Lijepoj našoj nije bilo ozbiljnijih kršenja izborne šutnje. Tu i tamo, našlo se SMS poruka koje su nagovarale birače kome dati glas kao i sporni zapisi na društvenim mrežama. Sudionici izborne utrke teže poštivanju izborne šutnje zbog visokih novčanih kazni za njezino kršenje.

Izborna šutnja zakonski je propisana u malom broju zemalja

Kazne za kršenje izborne šutnje dosežu vrtoglave iznose. Za građanina, dakle fizičku osobu koja krši šutnju propisana je kazna od 3.000 kuna. Za izbornog kandidata kazna iznosi od 10.000 do 30.000 kuna, a za stranke, odnosno pravne osobe, kazne se kreću od 100.000 do pola milijuna kuna. Kazna za odgovornu osobu u stranci iznosi od 10.000 do 30.000 kuna.

Izborna šutnja zakonski je propisana tek u manjem broju zemalja, a u mnogima se ona doživljava kao povreda slobode izražavanja slobodnog mišljenja. U pravilu je nemaju starije demokracije. U SAD-u je uopće nema, a vjerojatno bi je bilo i jako teško provesti s obzirom na to da se zemlja prostire na tri vremenske zone.

Finska, Nizozemska, Norveška i Švedska države su u kojima izborna šutnja ne postoji.

Zemlje u kojima izborna šutnja počinje 24 sata prije izbora su Sjeverna Makedonija, Rumunjska, Portugal, Albanija, Poljska, Bugarska, Grčka, Španjolska, Francuska i Slovenija. U Mađarskoj se šuti na dan izbora, a uz to se brane objave anketa osam dana prije. I u Sloveniji u kojoj šutnja počinje dan prije izbora ankete se smiju ne objavljivati u predizbornom tjednu. Izborne šutnje nema ni u Australiji, ali je zabranjeno oglašavanje na radiju ili televiziji na dan izbora. No, riječ je o državi u kojem je glasovanje obavezno. Isto kao kod nas je i u Kanadi – kampanja na dan izbora ili na dan izbora je zabranjena. Međutim, ono što je dopušteno u Kanadi jest pozivati birače SMS-om ili kucanjem na vrata da izađu na izbore.

Ima li predizborna šutnja smisla?

Gotovo se na svake izbore na hrvatskim ulicama ili na društvenim mrežama može čuti da je izborna šutnja glupost i da nema smisla. Rasprave na društvenim mrežama koje često znaju biti javne jednostavno je nemoguće zaustaviti, ali je besmisleno i pokušavati. Da se o svemu tome može razgovarati, još je prošle godine, uoči izbora za Europski parlament, u razgovoru za RTL Danas rekao i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski.

“Dok je zakon ovakav, mi moramo tako postupati. Za europske izbore najveće su kaznene odredbe. Vrijeme je da apsolutno porazgovaramo o tome. Ja se slažem sa stajalištem struke da krenemo u analizu”, kazao je Hojski tada. U međuvremenu nije došlo do propitivanja predizborne šutnje.

Politički analitičar Davor Gjenero smatra da izborna šutnja nema nekog smisla. Navodi da je još 2005., kada je odlazio s dužnosti predsjednika Vrhovnog suda, a time i Državnog izbornog povjerenstva, Ivica Crnić, u tekstu o nužnim promjenama izbornog zakonodavstva zapisao da valja razmisliti o ukidanju izborne šutnje.

“U međuvremenu, od tog teksta, Hrvatska nije reformirala svoje izborno zakonodavstvo, a razvoj društvenih mreža učinio je izbornu šutnju posve izlišnom. Nemoguće je spriječiti oglašavanje kandidata u vrijeme izborne šutnje”, kaže Gjenero za RTL.

‘Smisao izborne šutnje nekada je bilo nešto drugo’

Gjenero kaže da je teško govoriti o tome da bi biračima bio potreban dan bez bombardiranja političkim porukama, kako bi se u miru mogli opredijeliti za svoje političke prioritete, jer su biračke preferencije ionako u velikoj mjeri unaprijed određene i zanemariv je udio birača koji svoj odabir formira u posljednjem trenutku.

“Teško je kontrolirati provođenje tog instituta, a razvojem političke kulture on je izgubio svoj prvobitni smisao. Prvobitni je smisao izborne šutnje, naime, bio sprečavanje napetosti i sukoba među kandidatima u finalu kampanje i onemogućavanje prenošenja tih sukoba na biračko tijelo.

Više nema opasnosti da bi se kandidati i njihovi glasači mogli s protivnicima potući neposredno pred izbore, nikad nismo imali taj tip neugodnih situacija u novijoj hrvatskoj političkoj povijesti. Istina je, građani u petak navečer odahnu, jer prestaje bombaridranje političkim porukama, ali nikakve druge svrhe izborna šutnja više nema”, zaključuje Gjenero za RTL.

Povratak na Net.hr