Cijene nekretnina u Hrvatskoj nikako da se prizemlje. Prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu je 2400 eura, u Splitu čak 3200 eura, u Rijeci 1900, a u Osijeku 1300 eura. Poznavatelji tržišta nadaju se pozitivnim promjenama nakon ukidanja APN-ovih subvencija
Naime, krenula je osma runda APN-a putem kojeg je do sada stambeno zbrinuto 27.700 obitelji. U ovom krugu očekuje se oko 5.800 prijava.
'APN-ov iznos postao je mizeran'
"Bez obzira na sve okolnosti na tržištu imamo jako velik broj upita i građani su još bolje pripremljeni nego na prethodnim natječajima", rekao je za RTL Danas Vjeko Peretić, kreditni posrednik.
Ipak, ima i onih koji su ostvarili pravo na subvencionirani kredit, ali nisu potpuno zadovoljni.
"Taj iznos kojim je APN trebao pripomoći prilikom kupovine prve nekretnine se pretvorio u mizeran iznos. APN je možda pokrio iznos kvadrature na kojoj ja sjedim", kazala je, pokazujući na stolac na kojem je sjedila, Josipa Tukara Komljenović iz Zagreba.
Zbog subvencija cijene odletjele u nebo
I dok nekima nije olakšao situaciju, APN je na tržištu nekretnina, kažu stručnjaci, izazvao kaos. Zbog državnih subvencija cijene stanova su odletjele u nebo.
"Kada nema APN-a, vlasnici nekretnina postižu i 15 posto niže cijene u odnosu na oglašene", kaže agent za nekretnine Filip Ćulibrk.
Cijene stanova i kuća u trećem kvartalu 2022. godine bile su u prosjeku više za 14,8 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije.
"Sigurno će ukidanje APN-a dodatno potaknuti da tržište krene tržišno funkcionirati", komentirala je ukidanje APN-a stručnjakinja za investiranje Vedrana Likan.
Većina si ne može priuštiti nekretninu
Po trenutnim cijenama većina hrvatskih obitelji teško si može priuštiti stan. Obitelj s dvije prosječne zagrebačke plaće od 1187 eura za kupnju stana od 60 četvornih metara trebala bi dignuti kredit od 150 tisuća eura. Po trenutnim tržišnim uvjetima, čak i s relativno povoljnom kombiniranom kamatnom stopom od oko 3,30 posto, za ratu kredita morala bi odvojiti gotovo 660 eura, odnosno više od četvrtine ukupnih primanja. Oni s lošijom kreditnom sposobnošću u još su goroj situaciji.
Financijsku sposobnost dizanja kredita kod mladih komentirala je Lana Mihaljinac Knežević, predsjednika Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
"Priuštivost je, pogotovo za mlade koji kupuju prvu nekretninu postao jako veliki problem. Vrlo mali broj je njih kreditno sposoban", kazala je.
Stiže i subvencionirani najam?
I dok se jedna subvencionirana mjera polako gasi, najavljuje se druga - subvencionirani najam.
"Temeljem tog programa omogućit će se, a za što su i osigurana sredstva u državnom proračunu, sufinanciranje najma za mlade obitelji, studente ili za sve mlade", rekao je o Branko Bačić, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Osigurana su sredstva u proračunu, kaže Bačić, ali onaj tko proračun sastavlja o tome ne zna ništa.
"Ne znam je li netko nešto nespretno prenio ili što se dogodilo, ali da je donesena odluka o tome da će se subvencionirati najmovi, nije", porekao je ministar financija Marko Primorac.
Lani 60 posto nekretnina kupljeno gotovinom
A to će, kažu kritičari, dodatno povećati cijene najma. No - zlatni kvadrati mnogima nisu nedostupni. Prošle godine je čak 60 posto nekretnina kupljeno gotovinom! I ne kupuju samo domaći. 12 tisuća stranaca kupilo je nekretninu u Hrvatskoj.
"Na Jadranu ima lokacija gdje su čak preko osamdeset, devedeset posto kupaca bili stranci", rekao je Branko Papeš, vlasnik agencije za nekretnine.
Nakon svega ovoga i podatka da od 60 posto koji kupuju nekretnine gotovinom Hrvati su u većini, a provjerava li se otkud novac? Po odgovore je otišao RTL-ov novinar Iliji Radiću u Poreznu upravu, gdje je razgovarao s Božidarom Kutlešom ravnateljem Porezne uprave. Pogledajte prilog:
