JEDVA SPAJAJU KRAJ S KRAJEM

ČEKA NAS JOŠ POTRESA, VJEROJATNO I JAČIH, A SEIZMOLOZI ‘U KOMI’: ‘Nedostaju nam instrumenti, ljudi, novac… Moramo se snalaziti’

Ekipa seizmologa jedva krpa kraj s krajem, a od tog proljetnog ‘potresnog jutra’ u Zagrebu, seizmolozi nisu stali s radom

Važnost seizmologa i seizmologije mnogi su “spoznali” tek nakon razornog potresa koji je pogodio Zagreb u ožujku. Pa, iako su seizmolozi važni, oni nemaju dovoljna sredstva za rad, a metropoli navodno prijeti još razorniji potres.

Kada je u pitanju praćenje podrhtavanja i kretanja tla, zavladala je nestašica i uređaja i ljudi. Ekipa seizmologa jedva krpa kraj s krajem, a od tog proljetnog “potresnog jutra” seizmolozi nisu stali s radom.

“Stalno smo morali biti na računalima i stalno smo morali više-manje svi biti prisutni na telefonima. Tako da, čovjek se umori od svega toga. Naspavala sam se tek kad sam otišla na godišnji”, rekla je za Helena Latečki iz službe za Dnevnik Nove TV.

SEIZMOLOG UPOZORIO NA UZNEMIRUJUĆU ČINJENICU: ‘Zagreb bi mogao pogoditi potres 32 puta jači od ovog. No predviđanja su nemoguća’

Nedostaje im seizmografa

Tomislav Fiket iz seizmološke službe objasnio je kako se nakon glavnog i velikog potresa, stavlja gusta mreža na epicentralno područje kako bi se prikupilo što više podataka od slabih potresa. Kako pojašnjava, mali potresi daju jako važne podatke o seizmičnosti te bi na temelju tih podataka građevinari trebali saznati kako i gdje graditi.

“Mi sad imamo šanse upoznati seizmičnost grada Zagreba, aktivne rasjede i slično. Puno detaljnije nego bismo to mogli kad je potresa malo”, govori Marijan Herak s PMF-a. Upravo zato trebaju seizmografe, a posljednja dva koja su imali u rezervi su postavili. Herak kaže da im treba barem još pet. Takva skupa oprema košta, a njihov godišnji budžet iznosi 645.000 kuna.

S tim budžetom ne mogu kupiti nove uređaje. Snašli su se koliko su mogli, kaže Fiket i dodaje da im je znanost pomogla s instrumentima jer oni sa sadašnjim budžetom nemaju ni pola uređaja za te potrebe. Tvrdi da je taj budžet za nekih 12 postaja dostatan, a za sve ovo preko je nedostatan, što se posebno odnosi na širenje mreže, održavanje, odnosno ozbiljnije servise, nabavljanje opreme. “Tu smo, nažalost, jako slabi. Ali kao i većina hrvatskih građana, snalazimo se”, kaže on.

“Nedostaju nam instrumenti, nedostaju nam ljudi, naravno, i novac. Proporcionalno s time, kad kupite nove instrumente morate ih moći održavati”, navodi Herak za Dnevnik Nove TV.

SEIZMOLOG O PODRHTAVANJIMA TLA U ZAGREBU: ‘U ovih nekoliko sati imamo desetke i stotine potresa, a ljudi osjećaju samo neke’

Od ožujka nije ništa poduzeto da se poveća kapacitet seizmologa

Premda je dobar dio hrvatskog teritorija na trusnom području, u seizmologe se ne ulaže. Nove potresne karte za graditelje izgrađene su na Odsjeku geofizike, međutim, pokvario se server star 20-ak godina pa se nadaju da će taj problem uskoro riješiti. Nažalost, ništa se konkretno nije poduzelo da se pojačaju kapaciteti seizmologa. Na to čak nije utjecao niti potres iz ožujka. Prizori koji su tada dolazili iz metropole pokazali su koliko je nužna struka koja procjenjuje rizike.

Herak tvrdi da se takve stvari u zapadnom svijetu ne događaju i da bi Hrvatska što prije trebala obnoviti i proširiti mrežu. Isto tako, trebali bi se pojačati seizmološki timovi.

“Problem je što nema toliko radnih mjesta. Mislim da bi možda došlo i više ljudi da se mogu zaposliti. Plaća nije idealna, ali dobro. Posao je zanimljiv”, naglasila je za kraj seizmologinja Marija Mustač za Dnevnik Nove TV.

SEIZMOLOG OTKRIO NA KAKVOM JE TLU NAJBOLJE IZGRADITI KUĆU: Objasnio je i zašto su neki dijelovi Zagreba jače stradali

Imaš komentar?

Još iz rubrike

Povratak na Net.hr