U Zagrebu se održava Okrugli stol s temom "Treba li Hrvatskoj - Nacionalni plan za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti?" na kojemu se govori o tome što bi sve trebao obuhvaćati i kako ga implementirati u zdravstveni sustav, javlja HRT.
Naime, kardiovaskularne bolesti najčešći su uzrok smrti i hospitalizacije u Hrvatskoj te su vodeći javnozdravstveni problem. "Upozoravao sam da osim pandemije korone imamo drugu pandemiju koju nitko nikada nije proglasio, a to su kronične nezarazne bolesti, na prvom i najvažnijem mjestu su kardiovaskularne bolesti".
Dodao je da su te bolesti u Hrvatskoj, po smrtnosti i hospitalizaciji na prvom mjestu.
"Neke zemlje puno bolje stoje, neke lošije. Što se Hrvatske tiče zadnjih 15-20 godina imamo smanjenje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, međutim one su i dalje prvi uzrok smrti. Više od 22.000 ljudi godišnje umre od kardiovaskularnih bolesti", izjavila je voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti HZJZ-a prim. Verica Kralj.
Kraj pandemije?
Odgovarajući na pitanje novinara o mogućem kraju pandmije koji spominje i Svjetska zdravstvena organizacija, Capak je rekao da su suživot i povremeno cijepljenje najizglednije su opcije.
"Istovremeno od iste te Svjetske zdravstvene organizacije dolazi da pandemija nije gotova i da trebamo biti oprezni te da imamo dva moćna oružja u borbi protiv virusa, a to su cjepivo i antivirusni lijekovi. Odavno su poznati klasični epidemijski mehanizmi poput higijene, razmaka i drugih. Imamo preventivne metode te čak i mogućnost liječenja novim antivirusnim lijekovima.
S obzirom na pad hospitalizacija i mortaliteta te na omikron varijantu koja je visokozarazna, ali ne uzrokuje tako teška oboljenja, govori se o završetku pandemije i prilagođavanju, računa se na to da će se populacija prilagoditi i u nekim periodima trebati cijepiti kao protiv sezonske gripe. Ne zna nitko što će biti, ali ako ostane omikron varijanta dominantna, to će značiti suživot", kazao je Capak.
